Ribolovni turizam je velika šansa

Intervju: Ribolovni turizam je velika šansa

Odnos prema prirodnim resursima nije isti u svim krajevima Crne Gore. To dosta zavisi od klubova koji gazduju vodama i njihovog odnosa prema sportskim ribolovcima – kaže Mićović.

Crnogorske rijeke neprocjenjivi su resurs, koji uz pametno gazdovanje i očuvanje, može biti velika šansa za razvoj ribolovnog turizma.

To je vid turističke ponude sa ogromnim potencijalima, kojih nijesmo u potpunosti svjesni, što nameće obavezu da se drugačije postavimo prema očuvanju i valorizaciji voda – kaže za Pobjedu Radule Mićović, nedavno izabrani novi predsjednik krovne organizacije koja okuplja klubove i ribolovna društva na slatkim vodama.

Prema njegovim riječima, stanje na vodama se iz godine u godinu poboljšava, ali veoma sporim tempom zbog više razloga.

– Krivolov je sekundarni problem. Primarnu odgovornost snosi sistem koji nije za sada u adekvatnoj mjeri razvio model na osnovu kojeg će zaštititi rijeke od devastacije – kaže Mićović.

POBJEDA: Pored krivolova evidentan problem u Crnoj Gori je sučeljavanje interesa koncesionara, koji eksploatišu šljunak i pijesak, i potrebe očuvanja prirodnih migratornih puteva riba, naročito u vrijeme mrijesta. Da li se mogu pomiriti ta dva interesa – eksploatacija prirodnih resursa i očuvanje ihtio-faune?

MIĆOVIĆ: Problem koncesija i eksploatacije šljunka i uklanjanja sprudova je gorući u ovom trenutku, a na nekim rijekama posljedice su već vidljive.

Zakonom određene površine na kojima se obavlja vađenje šljunka ne utiču negativno na biodiverzitet, jer su dozvole koje koncesionari dobijaju od Uprave za vode date na osnovu stručnog mišljenja. Problem nastaje zbog zloupotreba lokalnih koncesionara, koji izlaze iz zakonskih okvira predviđenih koncesionim aktom.

POBJEDA: Koji su planovi i mogućnosti Saveza da utiče na rješavanje takvih problema? Što činite da ublažite negativne posljedice?

MIĆOVIĆ: Savez planira da se angažuje u rješavanju konkretnih pitanja kroz saradnju sa Ministarstvom poljoprivrede. Plod te saradnje bi trebalo da bude i planirana gradnja dva mrestilišta, tokom naredne dvije godine, koja će donekle pokriti potrebe za poribljavanjem i u jadranskom i u crnomorskom slivu.

POBJEDA: Gdje je kod nas sportski ribolov i u kojoj mjeri je razvijen, kakav je odnos prema prirodnim resursima?

MIĆOVIĆ: Sportski ribolov je doživio ekspanziju zadnjih desetak godina, interesovanje je iz godine u godinu veće, a sama činjenica da rekreativnih ribolovaca ima više od 5.000 govori dosta toga. Odnos prema prirodnim resursima nije isti u svim krajevima Crne Gore. To dosta zavisi od klubova koji gazduju vodama i njihovog odnosa prema sportskim ribolovcima.

POBJEDA: Pored rekreativne komponente, sportski ribolov ima i takmičarsku dimenziju. Kakva je uloga Saveza u toj oblasti?

MIĆOVIĆ: Primarne aktivnosti Saveza do sada su bile fokusirane na takmičarski ribolov. Crnogorski ribolovci imaju takmičarsku tradiciju koja datira još iz vremena stare Jugoslavije, gdje su uglavnom bili prisutni na međunarodnim takmičenjima. Mislim na disciplinu – lov ribe udicom na plovak. Ta tradicija se nastavila i baš ovih dana naši reprezentativci učestvuju na Evropskom prvenstvu, koje se održava u u Novom Sadu. Planovi za ovu godinu su nastup na još jednom Evropskom prvenstvu, u Slovačkoj, i to u disciplini fly fishing (mušičarenje).

POBJEDA: Za vikend se na Crnom jezeru i Bukovici održava međunarodni turnir u fly fishingu. U ribolovnim krugovima je poznato da ste Vi poklonik te ribolovne discipline. Da li se u Crnoj Gori polako izgrađuje svijest u kojoj mjeri mušičarenje može da bude dio turističke ponude zemlje salmonidnih rijeka i „gorskih očiju“?

MIĆOVIĆ: Razloga zbog kojih se bavim mušičarenjem ima dosta. U toj se disciplini na rijekama love plemenite vrste, najčešće salmonidi. Ta vrsta ribolova temelji se na nepisanom pravilu da se ulovljena riba slika i vrati. To je u svijetu poznato kao foto-lov. Tako human odnos prema prirodi ima posebnu draž i ogromnu popularnost na Zapadu i u svijetu, što našim ribolovcima i nije baš blisko toliko. Fly fishing reviri su kod nas zaživjeli godinama unazad na Limu i Tari, gdje su lokalna ribolovna društva prepoznala šansu da se nametnu u regionu, pa i u svijetu. Baš ovih dana pružaju usluge gostima iz Austrije, Francuske, Švajcarske i Engleske, gdje je ovaj vid ribolova vrlo popularan. Međunarodni turnir „Silver Grayling – Polar star“, koji se za vikend održava na Crnom jezeru, na Žabljaku i na rijeci Bukovici, u Šavniku, upravo je nastavak ove priče. Cilj je promocija tog dijela Crne Gore koji je do sada sigurno bio nepoznanica svjetskim mušičarima. Najavljen je veliki broj takmičara iz regiona i inostranstva. Domaćini, a to su FFK Budućnost iz Podgorice i LRK Komarnica iz Šavnika, uz tehničku podršku Nacionalnog parka Durmitor i SSROCG, pripremili su bogat sadržaj koji će imati za cilj upravo promociju fly fishinga i Crne Gore.

POBJEDA: Koliko će turnir doprinijeti promociji Crne Gore u svijetu i regionu?

MIĆOVIĆ: Svaka manifestacija gdje učestvuju ljudi iz inostranstva treba javnosti da bude interesantna. Ovaj događaj će biti medijski ispraćen, a cilj je upravo neka vrsta edukacije lokalnog stanovništva, lokalnih turističkih organizacija koje moraju imati ovakav vid rekreacije u svojoj ponudi. To je i da se šira javnost zainteresuje za nešto novo na ovim prostorima.

Krivolov se iskorjenjuje zakonima i praksom

POBJEDA: Da bi fly fishing i druge sportske discipline, bilo da je riječ o plovkarenju ili lovu varalicama – zaživjele u punom smislu te riječi, potrebno je da se u Crnoj Gori iskorijeni problem krivolova. U kojoj mjeri Savez može da inicira ili utiče na, ne samo osvješćivanje ribolovaca, nego i na iskorjenjivanje ovih pojava?

MIĆOVIĆ: Jedan od najbitnih faktora koji treba da doprinesu suzbijanju krivolova je upravo saradnja između klubova koji gazduju, odnosno Saveza sa resornim ministarstvom. Plod te saradnje treba da bude donošenje najboljih rješenja, kreiranje podzakonskih akata, naredbi o ribolovnim zabranima, ograničenjima i mjerama zaštite, koji do sada nijesu bili urađeni kako bi trebalo. Imali smo inicijalne razgovore sa pomoćnicom ministra sektora za ribarstvo, gospođom Danijelom Stolicom, koja je pokazala veliko interesovanje za problem i najavila formiranje grupe koja će se detaljno posvetiti rješavanju ovih problema.

Više od 5.000 ribolovaca u Savezu

Savez sportsko-ribolovnih organizacija (SSROCG), na čijem je čelu Mićović, okuplja sportsko-rekreativna društva, koja pored sportskih aktivnosti i gazduju vodama; zatim klubove koji se bave samo sportskim aktivnostima i kombinovane ribolovno-lovačke klubove, odnosno društva koji pored gazdovanja rijekom (ribljim fondom) gazduju i šumama (divljači). Savez čini 25 klubova – organizacija sa više od 5.000 ribolovaca. Organizacija sa toliko članova nameće se kao prava adresa za pitanja očuvanja voda.

Piše: Igor Perić

Preuzeto: http://www.pobjeda.me