Kurt Danielsson, tvorac Large Arbor čekrka

Kurt Danielsson, tvorac Large Arbor čekrka

Intervju: Razgovor s povodom…
Kurt Danielsson, tvorac Large Arbor čekrka

Posjeta fabrici Danielsson bila bi mi više nego polovična da nisam sreo i njega, Kurta Danielssona, tvorca i izumitelja prvog Large Arbor čekrka u svijetu. To jednostavno nisam ni smio, ni mogao promašiti. I evo, sjedim preko puta čovjeka koji je svojim pronalaskom izazvao drastičan preokret u proizvodnji čekrka od ranih 80-ih godina, pa na ovamo.
Tada mi nije na na kraj pameti bilo šta slijedi, smije se Kurt. U prvom redu htio sam olakšati ribolov samom sebi! Moj dobri prijatelj i istinski mušičar, Kåge Lindqkvist, prosto me natjerao da mu se pridružim na jednom od njegovih ribolovnih putovanja. Mušičario sam je i ranije, više sporadično, ali ovo je bila prilika koja se ne propušta. A danas, gotovo 35 godina kasnije, mogu slobodno reći – i ne zaboravlja! Posjetili smo neka od njegovih „tajnih“ mjesta, on mi je čak i pokazao koju ribu trebam pokušati uloviti i odabrao muhu za tu priliku. Da, Red Tag na veličini udice 16 mi je podario lipljena teškog gotovo kilogram! Šta da ti kažem, tog momenta me je mušičarenje zarazilo za sav život!

Već i za tu priliku i putovanje zbavio sam kompletnu opremu, sve je funkcionisalo kako treba – ali ne i čekrk! Struna mi se petljala oko nogu kao telefonski kabel, bilo je gotovo nemoguće koristiti bez prethodnog razvlačenja i istezanja. Drugi, ne manji problem bio je povećano opterećenje i neujednačen rad kočnice, a sve zbog malog dijametra špulne. Izvlačenje strune, pogotova ako je veća riba u pitanju, naglo je smanjivalo količinu strune na špulni što je za posljedicu imalo brže okretanje iste što je za posljedicu imalo povećano opterećenje kočnice i nerijetko pucanje leadera. Ili, špulna se i dalje okretala mada riba i ne mrda, što je opet uzrokovalo petljanje strune oko štapa i čekrka..

Large arbor čekrk

Budući da sam konstruktor po zanimanju, sve to mi je bilo više nego dovoljan izazov da pokušam naći neko rješenje za sve te probleme, naglašava Kurt.
Tada nije bilo nekog većeg izbora i adekvatnih rješenja – pokupovao sam sve čekrke do kojih sam mogao doći i koji su se eventualno mogli prepraviti, nastavlja Kurt. U to vrijeme bavio sam se i streličarstvom i sjećam se posebno Ryobi čekrka, imao je baš zgodne otvore u špulni u koje sam mogao pohraniti svoje strijele. Onako poredane ukrug tvorile su daleko veći dijametar – što mi je i dalo ideju da pokušam konstruisati nešto u tom stilu. Ne, nije tada bilo kao danas, kompjuteri i CAD programi, nego pravi prototip od čega stigneš. Koristio sam čak i prazne kalemove konca, sve za šta sam mislio da mi može koristiti. Nije prošlo dugo, koncepcija potpuno drugačijeg rješenja je bila gotova. Naravno, uslijedilo je dalje prepravljanje, testiranje, podešavanje.

Godinu dana kasnije, prvi „large arbor“ čekrk je konstruisan, zaštićen patentom u cijelom svijetu. U prvo vrijeme proizvodnja se odvijala u garaži! Vrlo brzo se taj koncept pročuo u svijetu, naruždbe su uveliko premašile kapacitete mog minijaturnog „proizvodnog pogona“.

Vrlo brzo smo se preselili u novoopremljenu proizvodnu halu. Eto, tako je to krenulo! Ostatak je vjerovatno poznat širem krugu mušičara. Naši čekrci su se sve do 2005 godine prodavali pod imenom Loop – od tada brigu oko plasmana naših proivoda na tržištu vodimo sami. Ja sam sad već penzioner, ali brige za produžetak tradicije i proizvodnje Danielsson čekrka nema. Moj sin Tomas uz pomoć Gunnara Perssona i svih zaposlenih je odavno preuzeo sve konce u svoje ruke. Ja im samo ponekad pripomognem, ako i kad me šta upitaju.
Ali, ne sjedim baš skrštenih ruku, smije se Kurt i pokazuje mi prototipove novih „igrački“ o kojima ne smijem ni da zucnem, a i kamera je odavno u torbi. Ja „ovo“ pravim i smišljam da sebi olakšam ribolov, najdražu sporednu stvar na svijetu, veli on! Nije nikako isključeno da nešto od ovoga uđe u serijsku proizvodnju, mada o tome za sada ne razmišljam. Bude li šta od toga, doćićeš opet, pa slikaj i piši šta ti volja.

Nego, gledaj da nekao otputujemo u tu tvoju Bosnu da ribarimo skupa, ha? Na Soči i Gackoj sam već bio ranije, znam da imaju fantastične pastrmke. A tek ta smaragdna boja vode …


Razgovor vodio Veselin Anić

Izdvojeno iz reportaže o poseti fabrici koja radi ove čekrke – Danielsson

Priredio Ivan Korhner

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*