Zaštitite naše reke ili ćemo to uraditi sami!
Obaveštenje za medije građanske inicijative za zaštitu reka Srbije i Stare planine
Meštani Stare planine poručuju: „Zaštitite naše reke ili ćemo to uraditi sami“
Inicijativa „Odbranimo reke Stare planine“ održala je u nedelju, 02. septembra 2018. godine protest pod nazivom „Reci ne za MHE“ u Pirotu pred oko 3500 ljudi.
Građani Stare planine, Pirota i cele Srbije, ekolozi, planinari, naučnici i aktivisti skupili su se u Pirotu da poruče da ne žele izgradnju čak 58 derivacionih mini hidrocentrala u parku prirode Stara planina, jer će se usmeravanjem reka u cevi uništiti biosistem i narušiti životna sredina, i oduzeti najvažniji resurs ljudima koji na tom prostoru žive – voda.
Organizatori protesta traže da se izmenom zakonske regulative unapredi, a doslednom primenom obezbedi da se svaki razvoj, korišćenje prirodnih bogatstava i interesi kapitala podrede interesu očuvanja prirode kao uslovu opstanka pokolenja i života na planeti Zemlji. Zahteva se da se preispita katastar potencijalnih lokacija za izgradnju MHE u Srbiji, a u cilju smanjenja njihovog broja; zabrani izgradnja hidroelektrana u zaštićenim prostorima prirode Republike Srbije; da se uklone sve nezakonito izgrađene MHE; kao i iskoristiti sve raspoložive zakonske mogućnosti sa ciljem zaustavljanja izdavanja novih dozvola za izgradnju MHE i momentalnog zaustavljanja započetih radova na svim MHE u fazi izgradnje.
Naglašeno je da je neophodno definisati jasne opšte standarde i uslove, kao striktne i minimalne početne obaveze za izgradnju i eksploataciju hidroenergetskih postrojenja po ugledu na ekološki uzorne zemlje, a uspostavljanjem mehanizma licenci stvoriti obavezu stalnog unapređivanja i osavremenjivanja svih hidroenergetskih postrojenja.
Na skupu su govorili, pored velikog broja aktivista sa Stare planine i Kopaonika, Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu, Dr Predrag Simonović, profesor Biološkog fakulteta u Beogradu, dr Deni Porej, direktor WWF Adria.
Aleksandar Jovanović Ćuta, jedan od pokretača inicijative “Odbranimo reke Stare planine”, pozvao je sve na minut ćutanja za sve reke kojih više nema u Srbiji zbog izgradnje mini hidrocentrala, a nakon toga izjavio da “ukoliko predstavnici vlasti u narednih nekoliko dana ne proglase moratorijum na izgradnju svih malih hidroelektrana u parkovima prirode, mi ćemo proglasiti ekološku autonomiju na Staroj planini. Gde god se pojavi bager, mi ćemo ga sprečiti ili razmontirati. Kome ćemo se obratiti? Nećemo nikom. O rekama Stare planine odlučivaće ljudi koji tu žive”
Zahteve inicijative podržava i stručna javnost. “Građani Srbije treba da znaju da je koncepcija gradnje mini hidroelektrana jedan potpuno pogrešan pristup u obezbeđivanju energije iz obnovljivih izvora, jer to su objekti koji u energetskom bilansu donose jako malo i imaju nemerljive ekološke štete, a pravi cilj je bogaćenje pojedinaca i interesnih grupa, a to plaćaju svi građani Srbije”, izjavio je dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić.
Profesor Predrag Simonović sa Biološkog fakulteta u Beogradu istakao je sav apsurd koncepta biološkog minimuma koji je ključni detalj studija uticaja na životnu sredinu svake MHE. On je govorio o evolutivnim procesima u kojima su svi veoma osetljivi organizmi planinskih potoka i reka diferencirani na godišnjim oscilacijama veoma loših i veoma povoljnih životnih uslova. Parenje, razmnožavanje, intenzivno hranjenje i rast, specifičnost su povoljnih sezonskih uslova, dok je preživljavanje karakteristika loših. Neke važne karakteristike organizama iznedrene su baš na toj oscilaciji, vodostaja, temperatura, količine svetlosti, dostupnosti hrane. Termin i praktična primena biološkog minimum protoka vode, pod uslovom poštovanja a češće je i njegovo kompletno izostavljanje, predstavlja uvođenje permanentno loših uslova životne sredine i neminovno vode krahu kompletnog sistema života u vodotokovima nad kojima se uvede.
Organizatori protesta pozvali su predsednika Srbije, Aleksandra Vučića da primi predstavnike inicijative „Odbranimo reke Stare planine“ kako bi u direktnom razgovoru izneli sve činjenice koje dokazuju da uništavanje srpskih reka zbog izgradnje MHE nije dobro za Srbiju i njene građane i da je vrlo opasno po opstanak budućih generacija.
Svoje zahteve vezane za izmene zakonske regulative i hitne reakcije na postojeće akutno stanje na svim planinskim rekam Srbije, organizatori su takođe prosledili Predsedniku Republike kao i Gradskoj upravi Pirota, Skupštini republike Srbije, Predsedniku Skupštine, Vladi i Predsedniku vlade Republike Srbije.
Savez mesnih zajednica Stare planine
Grupa građana Odbranimo reke Stare planine
U Pirotu, 03. 09. 2018.
Komentariši