Sumorna budućnost prenaseljene planete

Do 2100. godine čak 80% stanovništva živjet će u gradovima, a posljedica će biti povećanje broja ljudi na 10 milijardi. Nastat će mnogi novi gradovi, a oni sa više od 20 miliona stanovnika biće sve češći. Mogući kandidati za megagradove su Peking, New Delhi, Jakarta, Sao Paolo i drugi, piše Business Insider.

Dok je 2010. godine samo 7,6% svjetskog stanovništva bilo starije od 65 godina, 2100. godine će taj broj narasti na 22,3%. To će povećati probleme koje će mladi imati u izdržavanju starije populacije. Broj stanovnika najviše će se povećati u zemljama u razvoju, a naročito u Africi.

Od milijarde ljudi prije dvije godine, stanovništvo ovog kontinenta će se povećati na 3,6 milijardi 2100. godine. Druge regije će sporije rasti, u SAD će broj stanovnika porasti sa 311 miliona na 478 miliona. To će značiti i promjenu u geopolitici, jer će na svakog Evropljanina dolaziti pet stanovnika podsaharske Afrike.

Očekivani životni vijek će 2100. godine biti 81 godina, dok je danas 68 godina. Zbog rasta globalne temperature, stanovnici Zemlje počeće da osjećaju nedostatak hrane. U ovom trenutku već postoji 925 miliona gladnih u svijetu.

Količina CO2 će do kraja vijeka dostići nivo od 560 čestica na milion čestica, što će uzrokovati nestajanje oko 9.000 koralnih grebena širom svijeta. Osim što su lijepi, koralni grebeni su i dom za hiljade vrsta riba i drugih životinja.

Korištenje nafte, prirodnog gasa i uglja do kraja vijeka past će skoro na nulu. Prema nekim procjenama, korištenje nafte će nakon 2040. godine padati za pet posto godišnje. Očekuje se da će gasa nestajati još brže. Korištenje hidroenergije i obnovljive energije vjetra i Sunca konstantno će rasti i postaće primarni izvor do 2100. godine.

Veća pokretljivost talentovanih ljudi značiće manju homogenost u državama kao što su Kina i Japan. U globalizovanom svijetu sve više ljudi će tražiti svoje prilike u inostranstvu.

UN u svom izvještaju predstavljaju još dva moguća scenarija – da će nas na Zemlji 2100. godine biti 15,8 milijardi ili 6,2 milijardi. Svijet bi još mogao da funkcioniše sa 6,2 milijardi ljudi, ali bi 15,8 milijardi bilo opasno za planetu i morale bi biti preduzete drastične mjere za kontrolu rasta stanovništva.

POTOP SVE BLIŽI

Stanovnici primorskih nizina u cijelom svijetu uskoro mogu da se suoče sa prijetnjom potopa, upozoravaju naučnici. Posljednji podaci, dobijeni sa satelita, daju im pravo da govore da se u toku posljednjih 20 godina nivo okeana povećavao u prosjeku za 3,2 milimetra godišnje – 60 posto brže od očekivanja stručnjaka u UN.

Rezultati istraživanja predstavljeni su na konferenciji UN posvećenoj borbi protiv promjene klime. Ona se održava u Dohi do 7. decembra.

Nivo okeana se povećao za 11 milimetara tokom posljednjih 20 godina, zbog ubrzanog topljenja polarnog leda – svjedoče podaci nekoliko istraživanja, koji su objavljeni u listu ‘Science’.

U pripremi rezultata učestvovalo je više od 20 naučnih, polarnih ekspedicija, koje su procijenile stanje lednika na Grenlandu i Antarktiku. Korištenjem različitih metoda procijenjeno je da su lednici doprinijeli porastu nivoa okeana za posljednjih 20 godina sa 7,3 milimetara na 14,9 milimetara.

Naučnici upozoravaju da krajem ovoga vijeka temperatura u cijelom svijetu može da poraste za četiri stepena Celzijusova, ukoliko se ne donesu nove mjere za zaustavljanje klimatskih promjena.

Svijet se može suočiti sa porastom nivoa mora, nestašicom hrane i ekstremnim promjenama vremena.

Porast temperature za tri stepena vjerovatno će se dogoditi čak i ukoliko sve države svijeta ispune obaveze i smanje emisije gasova sa efektom ‘staklene bašte’.

Preuzeto: Business Insider i Buka