Srebrni torpedo

Srebrni torpedo

Bucov web11 vracanje
Ribe: Bolen (Aspius aspius)

SREBRNI TORPEDO

U mušičarskom svijetu danas bolena neki časte zvučnima imenima tipa „slatkovodni tarpun“ ili „srebrni losos“. Drugi pak ovog grabežljivca s prijezirom trpaju u manje vrijedne vodene stvorove, nedostojne pažnje i vremena jednog mušičara.

Prekrasne srebrne boje, ogromnih fizičkih predispozicija, velike brzine i okretljivosti svrstavaju ga u sam vrh prehrambenog lanca.

Premda nema zube kao ostatak grabežljivica. Moje osobno mišljene je da je svakako vrijedan pažnje. Ipak o ukusima se ne raspravlja. Sasvim sigurno nije lijep kao potočne pastrve, borben kao bass-evi, ali u rano proljeće, dok je voda još bogata kisikom zasigurno će vam pružiti nezaboravan drill.

Opis i građa

028-029_bolen bucovBolen ( Aspius aspius) je predivna riba izduženog tijela, opremljenog vrlo jakim sustavom peraja koje mu daju specifičnu brzinu i okretljivost. Naraste do 100 cm, a u rijetkim situacijama prelazi i tu magičnu granicu. Dosežu težinu do 10 kg, premda su takvi primjerci vrlo rijetki. Boja leđa kod bolena je tamno zelena, bokovi su srebrnasto – plavkastog sjaja dok je trbuh bijele boje. Donja čeljust ispružena je iznad gornje i ima izbočinu koja kada su usta zatvorena ulazi u uočljivu udubinu gornje čeljusti. Zbog nedostatka zuba usta su mu duboko usađena, te pripada gutačima koji svoju lovinu prihvaćaju zubolikim izraslinama na škrgama i gutaju ih hrapavim ždrijelom. Mlade ribe se hrane biljem i manjim vodenim životinjama, a odrasli primjerci isključivo ribom i to uklijom, u većini slučajeva. Bolen raste prilično brzo, tako da u trećoj godini života doseže 45 cm dužine. Pretpostavlja se da živi od 10 do 15 godina. Spolno sazrijeva u četvrtoj ili petoj godini života. Mrijesti se u proljeće, od travnja do lipnja, u brzim tekućicama s mnogo kisika. Na mrijest kao i mnoge cipridne vrste migrira uzvodno.

Navike i gdje ga treba tražiti

Njegova osobina da se hrani sitnom ribom čini ga jedinstvenim među ciprinidama. Predstavlja riblju vrstu vrlo zanimljivu za sportski ribolov. Rasprostranjen je po cijeloj Europi osim sjeverne Škotske, Irske, Danske i jugozapadne Engleske. Boravi u svim većim kanalskim sistemima, rijekama i jezerima. Veći dio dana provodi u mirnoj vodi. Na prirodne preljeve ili stupove mostova i ušća voda, dolazi uvečer i rano ujutro da bi se hranio. Takva mjesta su skoro uvijek kontra štormovi. Dijelovi rijeke gdje dio toka teče jednim smjerom, a dio se odvaja i vraća u kontra smjeru da bi se ponovo sreo s maticom. Kontraštormovi se uglavnom pojavljuju iza svake prirodne prepreke, ali i iza onih nastalih ljudskom rukom poput stupova mostova, brana rupa od iskopa šljunka, molova itd. Tereni oko slapova, a posebno neposredno ispod njih, dobri su za ribolov velikog broja ribljih vrsta. Na takva mjesta ribe privlači mnoštvo hrane biljnog i životinjskog porijekla, i one se ovdje hrane plivajući u jakoj vodenoj struji i čekajući, između ostalog, da im kakav jestiv zalogaj jednostavno dopliva u usta. Uklije i ostala bijela riba okupljaju se ispod slapova u velikim jatima, a za njima dolaze i boleni. Pjena slapa je definitivno najbolja pozicija za mušičarenje. Prisutnost bolena primijetiti ćete najbolje u sumrak kada naprosto podivlja i počne rastjerivati sitnu ribu na sve strane. Gromoglasno udaranje više bolena u istom trenu praćeno prštanjem sitne ribe u zrak vidi se s nekoliko stotina metra udaljenosti. Prizor je doista impresivan, vrlo slično napadima palamida i tuna na sitnu morsku ribu. Ovakvi prizori neće ostaviti ravnodušne niti one ljude koji se ne bave ribolovom, a kamoli ribolovca kojemu je ovo čisti pokretač adrenalina. Definitivno mušičarska šansa snova je kada boleni u jatima progone sitnu ribu na samoj površini vode. Obično se to dešava na proljeće ili početkom ljeta. Što učiniti u situacijama kada bolen ne odaje svoje prisutstvo? U igri su opet upravo ta ista mjesta. Pretpostavljamo da je bolen tu, ali ne lovi na površini vode nego u nekom od slojeva. Tada je situacija malo složenija. Ako nam uvijeti na vodi i sama obala dopuštaju, treba zauzeti takav položaj da strimer možemo plasirati u samu vodenu struju. Tada treba pričekati par sekundi i onda početi s energičnim privlačenjem imitacije. Nekada nije na odmet zadržati strimera u samoj struji i duže vrijeme. Manji primjerci se uglavnom kreću jatno. Samci su oni koje treba tražiti, oni nerijetko prelaze i 8 kg.

reka web2

reka web4

Oprema

Kada sam se prvi puta susreo s ovom ribom još sam se bavio varaličarenjem. Moj prvi ulov bolena bio je na štap od 60 g. Odmah sam zamijetio da je to definitivno prejak štap za ovu ribu. Krenuo sam prema lakšim štapovima sve dok ga jednog dana nisam počeo mušičariti. Najbolji osjećaj koji mi je ova riba priuštila je upravo s mušičarskim priborom.
Pribor za mušičarenje ne treba biti previše jak. Brza petica bi bila idealna, ali niti šestica nije na odmet. Najbolji bi bio dužine 9 stopa, ali jednako dobro će poslužiti oni kraći kao i oni duži. Pribor treba biti dobro izbalansiran, jer često su izbačaji preko 20 metara. Ovdje nam ne bi bilo na odmet imati neku WF žnoru sa shooting head – om. Plutajuća žnora je ovdje broj jedan. U lovu salmonida bijela ili drečavo obojena struna najčešće ne smeta, no u lovu bolena definitivno nije preporučljiva. Ako imate bijelu žnoru može se dogoditi da je bolen prati umjesto muhe (o tome kasnije).
Prema tome što duži predvezi su svakako poželjni. Ako ga možete kontrolirati kod bacanja, predvez od fluorokarbona dužine 3,5 do 4,5 m, svakako će poslužiti, te zasigurno donijeti ribu više. Tipet ne treba biti deblji od 0,22 mm, iako je i 0,18 sasvim dovoljan za ribu od preko pet kila. Nemojte ići nikako ispod 0,14 mm, jer nekada tako tanki tipeti pucaju pod težim strimerima.
Za sigurno umaranje i izvlačenje krupnijeg bolena vrlo značajno je da na roli bude najmanje 20 metara beckinga, jer dugi bjegovi nizvodno kod bolena nisu rijetkost. U ovom slučaju daleko i kontrolirano bacanje svakako pospješuje rezultate i sigurno donosi ribu više. Ovdje veliku ulogu igra i vježbanje fly casting, za koje mnogi smatraju da je gubljenje vremena. Ti isti smatraju da nema potrebe bacati više od 15m. Pravi bacač koji može dobaciti preko 20m zasigurno će očitati bukvicu svima na vodi, te uhvatiti koju ribu više.

Bucov web 1

Strimeri i njihov način vođenja

Broj jedan, kada je mušičarenje bolene u pitanju, je svakako bijeli zonker. Ako bez ovog strimera odete na vodu jednostavno se okrenite kući. Ovaj vrlo jednostavan strimer je nevjerojatno lovan. Kod privlačenja strimera za bolena postoji jedno nepisano pravilo; čim brže to bolje. Ovo pali u 90 % posto slučajeva, a onih preostalih 10 % je eksperimentiranje.
Boje – dekori? Općenito bijela boja kod bolena je na samom vrhu kada je izbor boje u pitanju. Što ona predstavlja bolenu? Najvjerojatnije ošamućenu ribicu kojoj se bijeli trbuh presijava na suncu. Ipak to je najlakši plijen za koji ne mora uložiti puno truda. Kod odabira dekora i silueta strimera svakako bi trebalo težiti prirodnim plijenom bolena, uklijama. Dakle srebrno bijele boje, te izdužene male siluete ribica. Sve imitacije ribica su uspješne kada je ribolov bolena u pitanju. Čak i bijeli wooly bugger zna ponekad iznenaditi. Osim strimerima boleni se uspješno love i površincima. Daleko najuzbudljiviji ribolov bolena je površinskim varalicama zbog toga što se sve odvija na površini, pred našim očima. Stvar je vrlo jednostavna. Najbolje je zauzeti poziciju na jednom od rubnih krajeva slapa i zabaciti što dalje paralelno sa slapom tako da imitaciju plasiramo što više uz slap. Čim imitacija dotakne vodu treba započeti s brzim namatanjem kako nam je vodena struja ne bi odnijela izvan lovne zone. Od površinskih imitacija svakako treba izdvojiti popere, propere (po mogućnosti u varijanti red head), pa čak i manje imitacije glodavaca. Jednom sam na internetu naišao na zanimljivu snimku gdje boleni tamane miševe koji pokušavaju preplivati potok. Kod površinskih imitacija je bitno da rade puno nereda (prskanja) po površini vode. To će zasigurno izazvati bolena na napad. Sve to prskanje vode će zasigurno privući pažnju bolena, jer će misliti da drugi bolen u blizini naganja bespomoćno jato uklija.
Prvi udarac bolena na površinske imitacije ostat će vam duboko urezan u sjećanje. Takvom obliku ribolova uvijek ćete se rado vraćati. Jedini nedostatak kod ribolova površinskim imitacijama u pjeni su česta bolenova promašivanja. Poseban je prizor kada bolen u nastojanju da pogodi površinsku imitaciju izleti cijeli iz vode i ostavi vas da se u divljenju tresete od uzbuđenja. Ali jednom kada je dobro pogodi zasigurno neće tako lako otpasti. Bolen nema zube tako da je primoran svoj plijen odmah gutati.

marko s bucovom web1

marko s bucovom web

Prava športska riba

Bolen kao riba nema gotovo nikakvu gastronomsku vrijednost. To svakako ne umanjuje njegovu vrijednost. On je prava športska riba, idealan protivnik na drugoj strani žnore. Njegova prekrasna srebrna boja i veličanstvena brzina i snaga svrstavaju ga u idealnu športsku ribu nizinskih krajeva. Bolen se bori do zadnjeg atoma snage, te ako voda nije dovoljno bogata kisikom postoji velika mogućnost da ugine nakon puštanja. Nakon drila ga svakako reanimirajte i budite sigurni da je povratio snagu prije povratka u svoje carstvo. Bolen se nalazi na popisu ugroženih vrsta. Stoga im nakon slikanja poklonite život znajući da već sutra može zagristi ponovno. Čuvajte ovu predivnu ribu kako bi i naša djeca jednog dana imala priliku upoznati srebrnog torpeda.

Bucov web3

Bucov web4

Autor: Marko Musulin

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*