Proljećni lov štuke strimerom

Proljećni lov štuke strimerom

OLYMPUS DIGITAL CAMERAProljećni lov štuke strimerom
Upute onima koji nisu probali mušičariti štuku

Uvod

Bila je prva subota u maju. Sa prijateljem Alešom smo odlučili krenuti na Ljubljanicu u lov na najzubatije predstavnice slatkovodnog habitata u našim krajevima, štuke.

Nekoliko poslednjih sezona to mi radimo malo drugačije nego što je običaj, naime umjesto špinanja (varaličarenja) i upotrebe silikona ili pak voblera nas dva mušičarimo štuku strimerima, puno većim, nego su oni, koje upotrebljavamo za lov pastrva.
Ali o tome malo kasnije. Naumili smo loviti iz čamca, jer su obale te omanje rijeke skoro potpuno zarasle u drveće i grmlje koje je puno oštrih bodlji, tako da je tamo nemoguće upotrebljavati adekvatno mušičarsku opremu. Čamac nas je čekao u marini kod ribarskog doma. Pričvrstili smo elektro-motor, ubacili naše sitnice za ribolov i već smo se vozili novom danu i novim pustolovinama u susret. Brzo smo prošli dio gdje ulaze u rijeku otpadne vode iz postrojenja za čišćenje tih istih voda „Pa zar to još uvijek ne radi!?” A zahtjevi Europske Unije o čistim vodama? Ma koga to zanima, osim nas ribiče. Ubrzo smo prošli taj dio i došli do gornjeg čistijeg dijela, koji tamo sa svojom providnom vodom još uvijek podsjeća na one bolje i ljepše dane naše rijeke.

Ribolov na Ljubljanici

Rano proljećno sunce je dobijalo na toploti, tako da je ubrzo otjeralo hladnoću jutra, koja se uvukla u naše promrzle kosti. Njegove zrake su prodirale duboko kroz prozirnu površinu vode. Poznatog Barjanskog vjetra nije bilo, inače našeg stalnog pratioca u ribolovu, tako da je površina vode, bila kao ogledalo, a sa time vidljivost u dubinu jako velika. Mali lipljeni i jata drugih mladih ribica su bježale u strahu ispred tamne sjene čamca, u paničnoj potrazi za skloništem. Našli su ga u dugim pramenovima zelene trave, koja se razrasla preko čitavog dna. Stajao sam na pramcu, oslanjajući se na veliko aluminijsko veslo, za svaki slučaj, da se ne bi prevrnuo na glavu u vodu. Aleš je u to vrijeme upravljao čamcem i motorom. Polaroidne naočale na nosu, su mi pružale dobar pregled zbivanja u zelenim dubinama rijeke. Moj pogled je bio sve vrijeme fokusiran na rubove podvodne vegetacije i sjene koje je bacalo priobalno grmlje. Tamo sam sa svom pažnjom tražio znakove prisutnosti velikih profesorica. Na tom dijelu vode, sve do velikog autoputnog mosta, smo u nekoliko navrata susretali stvarno velike predstavnice roda Esox.
Iznenađeno sam trepnuo i u nevjerici široko otvorio oči. Da li mi se od velike želje samo učinilo ili tamo kraj obale zaista leži velika riba.

“Stani” – tiho sam stisnuo kroz zube, kao da bi me riba mogla čuti. Bez riječi sam pokazao Alešu rukom u smijeru ribe. Polako se digao sa klupe i usmjerio pogled u sjenu kod grmlja. Samo nekoliko sekundi trajalo je, pa ju je uočio i njegove riječi su potvrdile moju pretpostavku. “Preko devedeset ima!” Brzo smo dohvatili mušičarske štapove, koji su spremni ležali na ostatku opreme, kao da se takmičimo, ko će prije zabaciti strimera. Nekoliko slijepih zabačaja i dva su različita strimera zaparali površinu vode u blizini ribe. Sve vrijeme naše oči su bile prikovane za tamnu masu, koja nije pokazivala znakove života ili uzbuđenja. Pričekali smo da strimeri potonu i dođu u vidno polje profesorice. Riba se samo malo pomakla i okrenula glavu u smjeru naših strimera. Zanimalo ju je i to je bilo očito. Taj trenutak smo obojica čekali. Lagani potez mušičarske špage i signal se prenio pod vodom do neživog stvorenja na kraju naših najlona. Zečije krzno je zaviorilo u dubini. Svaka dlaka na njemu se pomaknula i mlazevi života su napunili strimer. Sad je tih nekoliko traka, dugih 15 ili više centimetra, izrezanih iz štavljene zečije kože i namotanih oko 4/0 Partridge udice radilo u vodi kao da je živo. Još sinoć sam se potrudio sa njihovom izradom do kasno u noć. Štuka je polako, bez žurbe zaplivala u smjeru prijateljevog mamca. Osjećaj sam dobio, kad sam je gledao šta radi i da joj se tijelo napelo k’o opruga. Tada, u djeliću sekunde sam i vidio ogroman zamah repa i u trenutku je eksplodirala u punoj snazi, te se promijenila u žuto-zeleni projektil, kojem ništa ne može pobjeći. Progutala je strimer u brzom kontinuiranom manevru, bez zaustavljanja i počela brzo tonuti u dubine. Prijatelj je jako kontrirao. Sljedeći trenutak njegova Orvis devetka se povila u kiflu skoro do površine vode, a njegov “Large Abor Batenkil“ – mušičarska rola je počela stenjati od napora, kod divljeg bijega ribe prema otvorenom dijelu rijeke. Voda je proključala, kao da je uragan prošao. Divlji ples za život je počeo u dubinama Ljubljanice. Vidio sam Aleša kako mu se tresu ruke u naletu adrenalina i kako postaje mek u koljenima u ovoj borbi s ribom. Nisam mu mogao pomoći, zato sam odgurnuo čamac veslom prema sredini rijeke, kako bi se smanjila mogućnost zapetljavanja ribe u podvodne prepreke. U isto vrijeme sam dohvatio podmetač, koji je do tada ležao na hrpi opreme. Prijateljev mušičarski štap je bio na ozbiljnom testiranju, budući da krupna štuka nikako nije htjela popustiti u svojim naporima za slobodom. Nekoliko puta je pokušala sa žestokim bijegovima sakriti se u visokoj travi, ali uvijek se završilo sretno za mušičara. Koliko dugo je trajala ta divlja borba je sada teško reći, ali iz minute u minutu se vidjelo da riba popušta i da je na kraju snaga. Konačno je napravila fatalnu pogrešku i zaplivala na dohvat velikog podmetača. Zahvatio sam je iz prvog pokušaja, i bespomoćno je legla na dno čamca. Metar je pokazao 96cm.

Arh stuka 96cm web
Štuka 96cm, Ljubljanica, Aleš Arh

Stisnuo sam prijatelju ruku, te podijelio sa njim radost uspjeha. Do kraja dana sam i ja uhvatio lijepu štuka, ali, naravno, nije se mogla usporediti sa prijateljevim trofejem.

Riba

Takav ribolov, možete samo poželjeti, zato zapamtite, zove se mušičarenje na štuku. Iako nije nova vrsta mušičarenja, ali je sigurno u posljednjih nekoliko godina u velikom usponu. Kako uloviti tu zahtjevnu grabljivicu slatkih voda. Već na prvi pogled se vidi, da je to ultimativna grabljivica, poštovanja vrijedan borac.

stuka slika
Štuka – Esox lucius

Velika usta puna oštrih unazad zakrivljenih zuba. Oči su postavljene široko, tako da ima široko vidno polje (treba znati, da ipak ima mrtav vidni ugao tačno u prednjem dijelu glave, ispred usta, što joj otežava napad iz neposredne blizine). Boja, izrazito hidrodinamičnog tela, je takva, da se sa lakoćom stopi sa okolinom. Na taj način je skoro potpuno nevidljiva za mogući plijen, kao i za svoje neprijatelje. Leđno i analno peraje su maksimalno pomjerene prema repu, što joj uz veliku repnu peraju omogućava, da u dijeliću sekunde dobije ubrzanje najbržeg bolida Formule 1. Brzina koju postigne, joj omogućava iznenadne napade iz zasjede i samim tim plijenu ne daje nikakve mogućnosti bijega. Upravo to, je njen karakterističan način prehrane. Retko kada ćete vidjeti štuke koje bezglavo jure u vodi tražeći plijen, jer su svjesne, da time previše gube energiju. A, što i bi, kada plijen obično sam dopliva do njih. Najčešće odabiru veće primjerke, po mogućnosti bolesne ili povrijeđene ribe, kako ne bi gubile potrebnu energiju za lov na male ribe i druge manje zalogaje. Treba spomenuti i njihovu maksimalnu veličinu i težinu, koju mogu dostići sa godinama. Kod nas su uhvaćeni primjerci veći i od 120cm i teži od 15kg. Možete da zamislite, kako je držati takvu zvijer na tankom mušičarskom štapu! Na štuku se može mušičariti skoro svugdje po Sloveniji. Na jezerima, rijekama, u svim tekućim i stajaćim vodama, gdje god se nalazi ta slatkovodna grabljivica i gdje je lov na nju dozvoljen. Nekoliko napomena, za one koji žele, da se oprobaju na tom području, slijedi u nastavku teksta.

Prvi korak – oprema

Štapovi

Mušičarenje na štuku je potrebno započeti sa pravom opremom. To je posebno bitno zbog velike težine / veličine strimera i lakše borbe sa kapitalnom ribom. Ako ćete se oprobati sa opremom koju koristite za lov na pastrmke i lipljane, pretpostavljam da je to mušičarski štap klase 6 ili manje, probajte zabaciti time strimer dužine 20 – 30cm, i odmah ćete shvatiti šta hoću reći. Time ne mislim, da mušičarskim štapom klase 6 i manje, ne bi mogli uloviti i zakačiti manju štuku. Problem će nastati, kada svoj veliki strimer zabacite kapitalnom primjerku i taj zagrize. Zbog hrskavičaste unutrašnjosti njenih usta imaćete problem sa takvom opremom zakačiti tu veliku ribu. Zbog toga ćemo govoriti o adekvatnoj opremi i mislićemo pri tome na štapove klase 8 pa sve do 10 (AFTM), koji su se pokazali kao najbolji za taj način mušičarenja.

Za početak vam nije potrebno kupovati skupocjene štapove, ali trebate voditi računa, da su dovoljno čvrsti za borbu i sa najvećim primjercima iz roda Esox, a sa druge strane, kao što smo rekli , treba bez problema sa njima zabaciti najteže i najveće strimere na željenu daljinu.

Poslijednjih godina se na tržištu mogu naći mušičarski štapovi namijenjeni baš za mušičarenje na štuku, raznih priznatih i „renomiranih“ firmi, kao što su Hardy, Orvis ili Sage koji koštaju 600 i više eura i drugih manje poznatih firmi, ali su zato štapovi ipak solidnih i upotrebljivih za razumniju cijenu. Jedna od tih firmi, koju bih spomenuo, dolazi iz engleske fabrike Greys of Alnwick i naprosto se zove „Esox“. Ime samo već kaže, čemu je namijenjen. Njegova cijena je oko 200eu i vjerujte mi, da vam neće biti žao što ste ga kupili.

Dužina mušičarskog štapa je sljedeća bitna stvar kod kupovine istog. Prije svega zavisi gdje ćete loviti najviše. Da li će to biti sa obale, iz plovila, na velikim vodama kao što su jezera ili na manjim obraslim kanalima. Za velike otvorene vodene površine, gdje ćete željeti veće daljine bacanja, predlažem vam mušičarske štapove 10 i više fita (3m+), dok kod ribolova iz čamca ili na obraslim vodotocima gdje se guste grane drveća dižu iznad vaših glava, biće sasvim dovoljan štap dužine 7 fita (2m+), a i kraći. Sa takvom opremom bićete superiorniji u korišćenju svog mamca kao i kod zamaranja veće ribe, jer ćete je zbog kraćeg štapa lakše privući ka sebi na dohvat ruku.

Mušičarske strune

O popularnosti ove ribe među mušičarima, govori i podatak, da svaki proizvođač mušičarskih struna u svom asortimanu ima i specijalne modele namijenjene baš mušičarenju štuke. Te strune su prilagođene za korišćenje većih strimera i zato imaju skoncentrisanu masu u prednjem dijelu, te su obično teže od uobičajenih plivajućih (WF) mušičarskih struna. Nabrojaću samo nekoliko modela za lakšu orijentaciju kod kupovine: Cortland – Precision Big Fly Pike; Rio – Pike; Scietific Angles – Pike/Musky i još mnoštvo drugih. No u hladnim danima, kada poželite loviti na većim dubinama, gdje se u to vrijeme nalaze naše zubate prijateljice, vjerovatno ćete upotrijebiti brzotoneću mušičarsku strunu, kao što je ona od S.A. (Scientific Anglers) i naziva se Deep Water Express. Normalno, ne smijem zaboraviti ni takozvane „leteće glave“ ili „Shooting Head“ – (eng). Neke od naprijed navedenih struna već su izrađene po istom principu kao leteće glave, samo što nisu sastavljene iz više dijelova, već su povezane u cjelosti. Leteće glave inače sastavljate po vlastitoj želji i to, kao što samo ime kaže, iz glave u kojoj je skoncentrisana sva težina strune, produžetka ili „Running line“ i normalno podmeta ili „Backinga“. Te strune zaslužuju mnogo veću pažnju, te o njima više riječi sljedeći put. Normalno, nemojte zaboraviti na dovoljnu količinu „backinga“ kod lova na štuku!

Mušičarske mašinice (role)

Mušičarke mašinice sa velikim i plitkim kolutom na kojeg namotavamo mušičarsku strunu, poznatije su među mušičarima pod englenskim imenom „large arbor“. Svojim su savremenim rješenjem donijele pravu revoluciju u zamaranju riba. Naime, kod starih mušičarskih mašinica sa direktnim prenosom, bez obzira da li su imale dobru kočnicu ili ne, otpor kod brzog odmotavanja mušičarske strune se pojačavao premo srazmerno smanjenju namotaja mušičarske strune na mušičarskom točku. Izračunato je, da se kod mašinica sa direktnim prenosom, otpor kod brzog odmotavanja strune povećao prema sredini i do 5 puta. Normalno iz jasnog razloga (zakoni fizike), jer se točak mora okretati puno brže nego na početku. Pošto je tom prilikom otpor/inercija veoma velik, najčešće popusti najslabija karika tj. mušičarski predvez. Sigurno nam nije svejedno, kada se to desi kod kapitalnih primjeraka ribe. Na prelasku u novo stoljeće firma Loop je izbacila na tržište prve mušičarske mašinice sa potpuno novim tehničkim rješenjem pod nazivom Loop Sea traut i Loop Salmon, koje imaju veoma plitak i širok točak i naravno veoma dobru kočnicu. Mašinica je postala hit među mušičarima, te su je preostali proizvođači mušičarske opreme, počeli kopirati. Sada možete u mušičarskim katalozima ili na internetu naći na desetine mašinica sa istim LA konceptom. Jedna od boljih na mušičarskom tržištu je mašinica firme Danielson pod nazivom Evotec (može da se nađe i u radnjama u Sloveniji). Proglasili su je za Rolls Roysa mušičarskih mašinica na stranicama poznate mušičarske novine „Fly Fishing and Tying“. Naravno, tu su još i Orvisov model Vortex, Sageov 3000 Drag Reals, Lamsonov Litespeed i još bi mogao nabrajati. Kod nabavke sami odlučite u odnosu na cijenu, ali smatram, da će svaka od tih mašinica zadovoljiti vaše potrebe u mušičarenju na štuke. Kod izbora morate voditi računa o veličini mašinice, u odnosu na klasu mušičarske strune i štapa.

Predvezi

Predvezi moraju takođe biti prilagođeni upotrebi velikih strimera, a istovremeno moraju da predstavljaju prirodni produžetak mušičarske strune. Predvezi, koji će biti izrađeni od tvrđih najlona tipa Mason, Vanish ili Climax – Hard mono, će lakše podnijeti snagu zabacivanja, od mušičarske strune do velikog strimera.Tako neće doći do neprijatnog upletanja prilikom zabacivanja. Ujedno morate voditi računa, da ne upotrebljavate predebeo najlon, jer vam se vrlo lako može desiti, da prilikom spasavanja strimera koji se upleo u podvodnu prepreku, pokidate mušičarsku strunu umjesto predveza. Naravno, na tržištu se nalaze već napravljeni predvezi koji služe toj namjeni . Navešću samo neke: Precision II (bluefish/pike) firme Cortland, pike leader firme Loop, Pike wire leader firme Vision, Toothy Critter firme Rio, itd…. Kako biste izbjegli nepotrebne troškove sami napravite predvez od 0,35 – 0,40mm fluorokarbonskog najlona koji se teško kida, tipa Suflon Micro firmi American Fishing Wier ili Pro Leader, kako zbog oštrih štukinih zuba ne bi došlo do kidanja predveza. To je veoma tanak i mek materijal (metalna žičica obložena najlonom) kojeg možete direktno vezati strimerom ili najlonom. Materijal je izuzetno mek i prilagodljiv, tako da bez problema prati akciju vašeg strimera, a istovremeno štiti od štukinih zuba. Umjesto metalnog podveza neki lovci na štuke u svijetu, koriste deblje fluorokarbonske najlone, od preseka 0,55mm i veće, koje povežu sa tankim metalnim cjevčicama. Za vezu sa mušičarkim predvezom obično koriste vrtilicu (karabinjer), a za vezu sa strimerom manju spajalicu kao na fotografiji.

predvez za stuku
Predvez za štuku

Strimeri

U toku mušičarenja na štuku najčešće ćemo koristiti dvije vrste strimera. Prva vrsta, su oni koji pokušavaju svojom bojom i oblikom, podsjećaju na prirodni plijen štuke, i one druge koji su potpuno izmišljeni i osim boje ne podsjećaju ni na šta – uopšte. Dijelimo ih i na plutajuće i one koji tonu i u odnosu na materijale koji se koriste za vezivanje, na vještačke i one iz prirodnih materijala. Sve više je vještačkih materijala, koji su namijenjeni baš izradi velikih strimera, koji ne upijaju vodu, te su zbog toga velika prednost prilikom zabacivanja našeg strimera, jer su izuzetno lagani. Jedan takav strimer je i na donjoj fotografiji. Izradio ga je E.F.Fiber, koji mi se zbog svoje mekoće i prilagodljivosti čini veoma upotrijebljivim za tu vrstu vezivanja. Kada ćemo upotrijebiti neki od strimera zavisi od vas samih.

strimer za stuku
Pike strimer – E.F.Fiber

Dodatna oprema

Pored navedenog, kod lova na štuku trebaće vam još neke sitnice, kao što su kliješta sa dugim vratom za vađenje strimera iz usta štuke, otvarač za usta kako bi olakšali sebi posao, veći podmetač i na kraju korpa za mušičarku strunu, takozvani „striping basket“, koji služi da vam se prilikom lova i zabacivanja ne zamrsi i ošteti mušičarska struna u rastinju, ukoliko je obala zarasla.

Drugi korak – Gdje ćemo tražiti štuku u početku sezone?

Nije tajna, gdje naći štuku u ove hladne dane, na početku sezone. Ribe nisu toplokrvne životinje, a samim tim ni grabljivice. Vezane su za temperaturu vode, koja pogoduje njihovom metabolizmu u svakom pogledu, kako u pogledu kretanja tako i u pogledu prehrane i probave. Temperatura je ključ do uspjeha. Tražićemo najtoplije dijelove vodotoka, prije svega podvodne izvore gdje je temperatura vode manje više ista tokom cijele godine. Tamo ćemo pored ostalih riba naći i najveću štuku. Štuke u to doba polako iz dubina prilaze plićim dijelovima vodotoka. Tu ćemo, ih kod dužih sunčanih razdoblja, i tražiti. Ukoliko dođe do pada temperature, štuke će se povući u dubinu gdje ih iz stanja letargije, ne može razbuditi ni najbolji strimer. Zbog toga pažljivo pratite vremensku prognozu, jer može biti od presudnog značaja.

U ovom proljećnom razdoblju nađite mjesta koja su zarasla vegetacijom. Takva mjesta su idealna, kako za skrovišta (kao što znamo, štuka najradije napada iz zasjede), tako i za odmarališta od vodene struje. Još jedna napomena, usljed vegetacije, bilo odumrle ili zdrave, je taj dio vode tamnije boje, što i kod minimalnog sunca, znači topliju vodu. Kao što znate iz fizike, tamniji dijelovi se brže zagrijavaju od svjetlijih, što prvih dana sezone može biti od velike važnosti.

Pažnju morate obratiti i na smijer vjetra u hladnim danima. Vjetar zna da preokrene vodu, tako da najtoplija mjesta u vodi to i ne moraju biti, ako su izložena neprestanom duvanju vjetra. U takvim danima, odaberite mjesta koja su u zavjetrini, gdje je voda sigurno toplija za stepen ili dva. Riba to osjeti, budite ubijeđeni.

Dubina vode je sljedeći značajan faktor. Štuke su se u toku zime iz plićaka povukle u dublje vode, a sada se vraćaju ka plićacima. Tri metra plus minus je dubina gdje ćemo ih tražiti, sem kod dužih sunčanih intervala, kada štuke prelaze u najplića mjesta, gdje obnavljaju energiju.

Treći korak – Načini lova (taktika)

Nekoliko strana bi mi bilo malo, ako bi htio da opišem: gdje, na koji način, u koje vrijeme, boje strimera i dubine na kojima lovimo u određenim vremenskim periodima. U ovom članku ću opisati samo proljetni lov na štuke.

Pošto su štuke u tom razdoblju već gladne, a još uvijek dosta letargične, tražićemo ih u dubljim dijelovima vode. Zbog toga ćemo koristiti potapajuće mušičarske strune, kako bi naš strimer doveli na potrebnu dubinu. Počnite najjednostavnije što možete. Upotrijebite strimer skoro bez težine i potapajuću mušičarsku strunu. Nakon zabacivanja mušice na željeno mjesto, dopustite mušičarskoj struni da potone ka dnu, do dubine gdje očekujete štuku, dok će istovremeno predvez povući vaš strimer za sobom. Nakon toga počnite povlačiti strimer kratkim veoma laganim potezima ka sebi. Povlačenje neka bude stvarno lagano, jer je i naša ljepotica zbog svog bioritma još uvijek spora. U toku povlačenja zastanite nekoliko sekundi, kako bi strimer u dubini mirovao, za to vrijeme, isto kao kod varaličarenja „suspendig“ vještačke ribice. U čistoj vodi se često primjećuje štuka koja lagano prati mamac, ali ga ne napada. U tom slučaju pustite mamac da miruje duže vremena, a onda naglo povucite u stranu i zasigurno napad neće izostati.

stuka na jig tabla web
Štuka na strimer u proljeće

Drugi način mušičarenja na štuku u proljeće, je da lovite sa teškim strimerom i dugim predvezom i plivajućom mušičarskom strunom. Tu opremu ćete uspješno koristiti na plićim vodotocima, gdje na taj način sa težim strimerom dostignete dno. Sama tehnika je slična lovu silikonskim mamcima uz koje koristite jig udice.

Svojom tehnikom pokušajte imitirati ribicu, plijen koji se hrani na dnu, ali jedva može plivati. To znači, dozvolićete svom mamcu da padne na dno, gdje će neko vrijeme mirovati, onda ćete ga oživjeti sa nekoliko uzastopnih povlačenja, da biste ga poslije opet pustili da padne na dno. Sačekamo minut ili dva i povlačenje, koje možemo izvesti samo podizanjem mušičarskog štapa. Veoma uspješna tehnika, naročito u tom razdoblju. Sve ovisi od vaših pauza. Dešavalo mi se, da je štuka radije pokupila „mrtav“ mamac sa dna, nego taj isti u toku povlačenja. Zato lagano, polako i sa osećajem.

Epilog

Dosta literature se može naći na tu temu, naročito na engleskom jeziku, ali isto tako ima puno podataka u načinu lova , kao i o strimerima za lov na štuke i na internetu. Ukoliko na internetu otvorite stranice „fly fishing for pike“, „northern pike“ ili „pike files“, danima ćete čitati o tome. Mušičarenje na štuku se najbolje uči na vodi, a ne gomilanjem knjiga i sakupljanjem teorijskih podataka sa interneta. Najviše korisnih iskustava ćete steći uz vodu, prateći zubatu grabljivicu u njenom prirodnom okruženju i niko vam neće moći prigovoriti na njima. Najbolja znanja svaki početnik u mušičarenju na štuku, može izvući iz prethodnih iskustava koja je stekao u lovu na tu grabljivicu varaličarenjem. Zato što prije na vodu i vjerujte mi, bićete iznenađeni uspjehom.

mikec stuka 87cm web
Štuka 87cm, Ljubljanica Mikec

 

Na kraju vam želim jak najlon, zategnute strune i dobro hvatanje. Naravno, ČUVAJTE PRSTE!

 

Vladimir Mikec – Miki
Prevod: Rajko Božič
Lektor: Gordana Stojić

Loading

1 Comment on “Proljećni lov štuke strimerom

  1. Sutra je otvor na omiljenog predatora – štuku. Spremite opremu i navežite strimere. Valjda će se i vreme popraviti. Lovite, slikajte i puštajte. Bistro!

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*