Poribljavanje vodotoka

Poribljavanje vodotoka

DSC07777Ribe: Poribljavanje vodotoka

Kada brojno stanje neke riblje vrste padne na mali broj jedinki, ta vrsta je pred izumiranjem uglavnom zbog smanjenja genetske varijacije i uzgoja u srodstvu, te smanjenoj kurentnoj sposobnosti sa drugim vrstama, naročito grabljivicama.

Ako se želi spasiti vrsta od izumiranja, bolje reći jedna linija u dotičnom vodotoku, onda se moraju provesti hitne, ali u prvom redu veoma stručne mjere. One garantuju restauraciju dotične grupe riba sa njenim autohtonim genetskim osobinama, koje su se izgrađivale hiljadama i hiljadama godina prirodnim odabiranjem, jer su preživljavale samo najsposobnije jedinke, dok se nije izgradio genetski profil koji najviše odgovara eko – uslovima u određenoj vodi. Najgore je čekati da vrsta ili grupa – linija izumre ili vršiti poribljavanje ne poštujući genetska pravila za odabir i uzgoj riba za poribljavanje.

Djole, domacin Jure, Dusan, Roka, Zlajo i Vlado na ribogojilistu Bled
Đole, domaćin Jure, Dušan, Roka, Zlajo i Vlado u poseti na ribogojilištu Bled. Foto Ivan Korhner

Šta treba odmah uraditi?

Sve salmonidne vode trebale bi imati stručno, ali odgovorno i tačno izrađene biološke osnove vodotoka i utvrditi genetski profil autohtonih i endemskih vrsta riba, kako bi imali stručnu informaciju koliko je jedna linija riba genetski čista, koliko ima uticaja ranijih nekontrolisanih poribljavanja linijama iz drugih daljih vodotoka, neautohtonim ribama i naročito ”pripitomljenim” ribama iz ribogojilišta, gdje je dosta prisutno i uzgajanje u srodstvu. U uzgoju riba za poribljavanje treba ispoštovati određene standarde i ispuniti stručne zahtjeve.

matice
Matično jato potočara

 

Ribogojiliste Bled - hranjenje
Hranjenje matica

Potomstvo divljih riba je najpogodnije za poribljavanje

Autohtona riba je tokom hiljada i hiljada godina svog evolutivnog razvoja u određenoj vodi prilagodila svoje osobine prema uslovima života u toj sredini. Ona se privikla na vrstu i godišnju distribuciju hrane, na periodične promjene temperature, količine i brzine vodene mase, vremenske nepogode, opasnosti u okolišu; vodi i vazduhu, jednom riječu na sve ono što je ugrožava i ono što joj pogoduje. Te sposobnosti su ”zapisane” kao genetski kodovi i prenosili su se sa generacije na generaciju. Ali borba za opstanak je stalna, jer se stalno mijenjaju uslovi i opasnosti. Samo najbolje pripremljene individue preživljavaju i prenose te sposobnosti na potomstvo. Samo 1 % od broja izleženih pastrmki dostigne polnu zrelost. Najveći gubici su u prvih 3 – 6 mjeseci života, nekad i 2 % dnevno, period kada napuštaju plodište i traže hranilište i sklonište.

Ako se matičnjaci uzgajaju i drže u bazenima, oni se ”pripitomljavaju” i gube veoma važne osobine za preživljavanje u prirodi, gdje se bore za teritoriju, dobro se kriju da ih ne uoče neprijatelji – grabljivice u vodi i van vode. Hranu traže na sigurnijim mjestima i u vrijeme kada su najmanje vidljive. To ponašenje se genetski učvršćuje i osobina se dalje prenosi. U bazenu, uzimanje hrane nije opasnost po ribe, pojava čovjeka je znak za poslasticu, jer on je izvor hrane. Takve ribe nisu za pravo poribljavanje zbog ugrožensti vrste, već komercijalni trik za prodaju u revirima.

Za uzgoj riba za poribljavanje najvažnije je osigurati da se neposredno prije mrijesta izlove matične ribe iz vodotoka sa genetskim profilom grupe tog područja. Ribe se ne smiju odabirati prema nekim vidljivim osobinama: veličina, debljina, boja i slično, već se trebaju uzimati ribe svih veličina i eventualno raznih vidljivih karakteristika. Cilj je da se obezbjedi grupa sa širokim genetskim varijacijama i da se izbjegne križanje u srodstvu. Treba obezbjediti podjednak broj muških i ženskih jedinki, a naročito su pogodni mladi mužjaci. Njihovo sjeme je kvalitetnije, količina prema veličini tijela je veća i spermatozoidi su virilniji; mnogo više pokretljiviji i oplođavaju brže i više jaja. Skandinavska ispitivanja ukazuju da potomstvo jedna ženke ima daleko više očeva, čak do sedam. To znači da mladi mužjaci, koje stari mužjak uporno odgoni, oplode dio jaja, jer i oni ubacuju svoje sjeme u trenutku kada se par upravo stiska i izlazi ikra i mliječ. Zbog turbulencije vode miješaju se i oplođavaju. Uvijek treba uzeti isti broj ženki i mužjaka, a najmanje 50 jedinki (25+25).

Ako manjka broj ženki, onda ih treba nadoknaditi brojem mužjaka, ali ne 49 mužjaka i jedna ženka ili 999 ženki i jedan mužjak. Broj od 50 obezbjeđuje kriterijum da neće dolaziti do križanja u srodstvu. U priorodi će se to još više popravljati međusobnim miješanjem i rasplođavanjem.

Rukovanje sa matičnim ribama

Matičnjake treba elektro – agregatom izloviti neposredno pred sami mrijest, pozitivnom anodom velikog dijametra, da se zaštiti velika riba. Matičnjaci se prihvataju samo sa mrežicama bez čvorova. Svako oštećenje sluznice po tijelu rezultira oboljenjem zbog plijesni – gljivica. Zato se matičnjaci prenose u vlažnim ležaljkama glatke površine.

Ribe se ne izlovljavaju pri temperaturi ispod 0 0C, jer se oštećuje sluznice očiju. Transportuju se u vodi, koja ima istu temperaturu kao i mjesto gdje su izlovljene. Ribama u smještajnim bazenima treba napraviti skrovita mjesta, jer se tako smanjuje stres riba.

Prilikom uzimanja ikre i mliječi ribe teba opiti – narkotizirati, jer to omogućava smiren i brzi rad, a time manje oštećivanje riba i njihov manji stres. Odmah po uzimanju ikre i sjemena, matičnjake treba vratiti na mjesta odakle potiču. Za narkotiziranje riba uzima se otopina 5 – 10 ml 10 % etanol – otopine benzokaina na 10 litara vode. Po završetku tretmana riba se odmah stavlja u korito sa protočnom svježom vodom u položaj da voda protiče kroz usta i škrge. Riba se može držati van vode najviše do dva minuta. Mužjaci se ”muzu” laganim pritiscima po stomaku u blizini i prema analnom otvoru, a zrele ženke odmah iza glave ka analnom otvoru, nežnim pritiskom , tako da zrela ikra samo ispada, a ne da šprica u mlazu. Ako ikra izlazi u mlazu to je znak jačeg pritiska što povećava smrtonost kod jaja. Ta tek istisnuta ikra je mlohava, što je za ribu velika prednost, jer u stomaku može biti veći broj jaja u istoj zapremini jajčane kese. Ikra u doticaju sa vodom brzo bubri uvlačeći vodu i jaje postaje veće za 40 %, a opna jajeta se zategne i postaje 1.000 puta jača. Ova tek istisnuta ikra se zove zelena ikra. Ovaj termin se koristi prilikom mjerenja količine ikre, te se navodi kao litra zelene ikre u zahtjevima za dozvole i rješenjima kojima se ta aktivnost odobrava. Litra nabrekle ikre ima 40 % manji broj jaja od litre zelene ikre. Ovaj obračun po litru zelene ikre treba da stimuliše kvalitetan rad pri izlovu matičnjaka, uzimanji i oplodnji ikre, te inkubiranje, jer ovo može rezultirati daleko većim brojem larvi – izleženih ribica sa žumančanom kesom.

ribogojnica2009_big
Izmuzavanje lipljana
smukanje_big
Izmuzavanje lipljana – smukanje
srecni_big
Srećni Toni sa ikrom koju je izmuzao iz matica

Treba uzimati samo zrelu ikru. Kako prepoznati kada je ženka zrela za uzimanje ikre? Ženke stvaraju najveće probleme, jer ne dozrijevaju u isto vrijeme. Ako se ženka pažljivo podigne sa glavom na dole, onda se zrela ikra spusta prema glavi, jer se oslobodila jajčane kese i veza za peteljke. Sada se ikra veoma lako istiskuje. Ali, ako ženka nije zrela, onda je potreban daleko jači pritisak pri istiskanju ikre, što dovodi do oštećenja unutrašnjih organa.

Mužnja – istiskanje ikre i mliječi – sjemena provodi se tako da nemaju kontakta sa vodom, jer ikra bubri. Kada ikra nabubri onda se ne može oploditi, jer spermatozoidi ne mogu prodrijeti u jajašce, pošto se zatvori mala pora – micropila na mlohavom jajetu kroz koju spermatozoid ulazi u jajašce. Spermatozoidi u vodi postaju hiperaktivni, ali to traje samo do 30 sekundi, a potom se primire i tada nisu sposobni oploditi ikru.

Prilikom vještačke oplodnje je važno da prilikom uzimanja ikre ne kapa tekućina sa matice, jer ona sadrzi narkotično sredstvo, koje inaktivira spermatozoide. Normalne sjemene ćelije, naročito mlađih mužjaka su veoma aktivne. Mala količina sjemena može oploditi enormno veliki broj jaja. Jedan mililitar sjemena sadrži 10 milijardi spermatozoida, tako da je samo 1 ml sjemena dovoljan za 1 litar zelenih jaja. Treba spriječiti kontakt izmeta – ekskremenata iz crijeva sa ikrom, jer oni mogu začepiti mikropile na jajetu, kroz koju ulazi spermatozoid u jaje.

zlato_big
Zlato – ikra

 

Toni Strgar prebira ikru
Toni Strgar prebira ikru
oplodjena ikra
Oplođena ikra – bogatstvo

Kada su ikra i sjeme dobro izmješani dodaje se voda, iste temperature kao i ikra. Koristiti vodu gdje je ženka bila prije narkotiziranja. U nekim slučajevima se predlaže dezinfekcija oplođenih jaja, kada postoje indikacije za taj tretman. To je lagan i jeftin zahvat kojim se izbjegava širenje određenih bolesti riba. Jaja sa očicama se prije slanje dezinficiraju prema zahtjevima primaoca i uputama nadležnog ministarstva. Neke bolesti se prenose tzv. vertikalnim širenjem, tj. sa inficirane majke na jaje i tako na potomka, npr. Renibacterium salmoninaarum, koji uzrokuje bakterijsku upalu bubrega – BKD i kod IPN – infektivne nekroze pankreasa. Kada je bakterija skrivena u jajetu, dezinfekcija ne djeluje.

Stependani

Vrijeme inkubacije, tj. od oplodnje do izvaljivanja treba navoditi u stepen – danima. To je zbir stepeni svih dana da izvaljivanja. Pastrmki je obično potrebno 410 stependana, što znači ako je prosječna temperatura 10 stepeni, onda je potreban 41 dan za izlijeganje, ali pri 5 stepeni treba 82 dana. Lipljen treba 180 stependana, a laks/salmon 440 i helt (Coregonus lavaretus), lipljanu slična salmonidna riba, treba 210 stepen dana.

Kada prođe polovina inkubacionog vremena na ikri se pojavljuju oči. Ikra je veoma osjetljiva do pojavljivanja očiju.U tom periodu ne smije se potresati, jer vibracije mogu oštetiti dijeljenje ćelija u jajetu i time povećati smrtonost po izvaljivanju. U tom periodu ikra treba biti u tami, jer direktna sunčana svjetlost oštećuje prenosioce nasljednih osobina. Ne smiju se koristiti ni svjetiljke koje isijavaju UV (ultra violetne) zrake. U mrijestilištu se koriste neonske cijevi sa oranž ili crvenom bojom slabije jačine.

Kada ikra dobije oči sa njom se može manipulirati. Ikra se sortira da bi se otklonila uginula jaja, koja su odlična hranjiva podloga za gljivice – buđ. Uginula jaja se ne smiju pritiskati, jer lako pucaju i prosipaju sadrzaj na kome rastu plijesni.

Najveća smrtonost nastupa kada ribice potroše žumančanu kesu, tj rezervnu hranu. Riba ima šansu da preživi samo ako počne jesti. Tada se ribi daje najsitnija tvornička hrana. Najbolje je ručno hraniti ribe i to često i pomalo. Automatske hranilice rasipaju previše hrane. Ona pada na dno, a potom se uvaljuje ribi u škrge, uzrokuje oštećenja i na toj hrani se razvijaju gljivice, koje uzrokuju uginuća, ako se ribice ne tretiraju. Sva nepojedena hrana treba se otkloniti usisavanjem.

Kako ribe porastaju, tako trebaju prelaziti na za broj krupniju hranu. Ali sve ribe ne rastu istom brzinom, te taj period prelaska na krupniju hranu treba biti postepen.U jednom periodu uobičajenoj granulaciji dodaje se jedna količina krupnije hrane, koja se postepeno povećava, ranija sitnija hrana se polako smanjuje.

male ribice u bazenu
Male ribice u bazenčiću i alat za prebiranje

 

bazeni s ikrom i ribicama
Bazeni s ikrom i ribicama i poseta ribogojnici

 

DSC07778
Bogatstvo – mlađ autohtone potočne pastrmke iz potoka sa visine preko 800m

Kada treba staviti mlade ribice u vodu?

Što prije, premda su najveći gubici kod mladih riba. Kako treba izgledati dobro skrovište za mlade ribe? Treba da ribe imaju dobro skrovište i hranu. To su plitki pojasi uz obalu, dubine 10 do 30 cm, sa brzinom protoka vode 10 do 15 cm/sec, sa biljnim, ali ne pregustim raslinjem na šljunkovitoj podlozi. Obale trebaju imati drveće, čije grane pokrivaju što više vode uz obalu. Takva mjesta pružaju maksimalnu zaštitu od opasnosti iz vode i zraka, te obezbjeđuju solidnu ishranu. Mlade ribe su loši plivači sa nerazvijenim perajama i vole polaganu vodenu struju. Najmanji gubici su kod odrasle ribe, ali da bi se izbjegao efekt pripitomljavanja i sačuvale divlje nasljedne osobine bolje je poribiti mladim ribama, jer su to normalni prirodni gubici. Dobro odabrano i pripremljeno mjesto za mlađ bitno smanjuje gubitke. Na tom području treba privremeno zabraniti svaku drugu aktivnost i kontrolisati razvoj mlađi.

Koliko dugo treba poribljavati? Teoretski maksimalno 3 godine, uz uslov da su to lijepe godine za razvoj riblje mlađi. Samo jedno nevrijeme i velike bujice u periodu proljeća mogu potpuno uništiti tu generaciju riba; zamuljena plodišta su smrtonosna za larve. Jaki povodnji mogu isprati oplođena jaja iz šljunka. Više je nepovoljnih nego povoljnih godina za mrijest i razvoj mlađi, tako da stalno osjećamo oscilacije u broju odraslih riba na istoj rijeci. Često se izgubi cijela generacija zbog nepovoljnih klimatskih uslova.

Zato stručna komisija udruženja treba konstantno pratiti rezultate prirodnog mrijesta i prema tome podešavati aktivnosti na uzgoju za poribljavanje, a ne poribljavati radi takmičenja, gostiju i sličnih namjera. Na kraju da napomenem da je pravilan transport riba veoma važan lanac u ovom poslu. Savjetuje se post riba 24 sata prije transporta, a transportne posude moraju imati stalnu koncentraciju kiseonika od 70 – 110 % zasićenosti. Važno je mjesto gdje se riba ispušta. Nikako ispuštati gdje je najlakše prići, već samo na određenim mjestima gdje će ribe imati sigurnije sklonište i dobre uslove prehrane, što predstavlja ključ uspjeha poribljavanja. To je dobro odabrano, pripremljeno i zastićeno mjesto, ali ponekad i teško pristupačno.

Toni i jure
Toni Strgar i Jure Višnar

 

Alija Kahrimanović

Fotografije naše posete ribogojilištu na Bledu i Toniju Strgaru.

Foto: Ivan Korhner

1 Comment on “Poribljavanje vodotoka

  1. Poštovane kolege! Pokušavam obnovit ribolovni fond USR Vitez rijeka Lašva. Več par godina na našem malom mrijestilištu uspiješno mrijestimo potočnu pastrvu sa kojom prema ribolovnoj osnovi poribljavamo naše vode. Pošto smo malo udruženje i nemamo neku podršku od Opčine snalazimo se kako možemo te nismo u mogučnosti da kupimo lipljena koji je u poslje ratnom vremenu uništen. Molimo vas za savijet kako i čime odhraniti mlađ lipljena do tri mjeseca starosti ili postoji li kakva mogučnost donacije lipljena? Predsjednik USR Vitez Dragan Jonjić.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*