Na rekama pirotskog kraja

Na rekama pirotskog kraja
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
U brzacima Temštice

Reportaža: Na rekama pirotskog kraja

U trenutnim ekonomskim okolnostima, hiper nezaposlenosti, sve izraženijoj krizi morala i ustaljenih društvenih vrednosti, stanje na našim vodama nije ni malo bolje nego u godinama koje pamtimo kao pojam boljeg i sigurnijeg života.

Počev od bezobraznog igranja sa neuređenim deponijama i bahatog neobaziranja na reke fekalija podno svakog iole većeg grada do hemijskih akcidenata za koje je malo reći da su slučajni, sve upućuje na ozbiljnost ugrožavanja možda jedinog ozbiljnog prirodnog resursa koji je decenijama unazad čuvan i kontrolisan stihijno i jedino zahvaljujući nečijem entuzijazmu. U takvoj situaciji najugroženiji su upravo oni mali i najosetljiviji ekosistemi koji u potpunosti zavise od svoje apsolutne čistoće. Možda još uvek sa srećom da su daleko od urbanih sredina, industrijskih zona, velikih autoputeva i mega turističkih budalaština, neki od njih opstaju u svom gotovo neizmenjenom obliku i nude svoju lepotu i bogatstvo onima koji su spremni da u njima ili kraj njih nađu ostvarenje svojih pasija.

Na samom kraju Srbije u krugu od pedesetak kilometara opstaju tri čiste reke nastanjene pastrmkama koje nas iz godine u godinu mame svojom nepromenjenom lepotom, gostoprimljivim i strpljivim stanovnicima svojih obala i ribljim svetom, koji nažalost trpi sve veći pritisak i ugrožavanje. I pored primetnog napretka u razvoju ekološke svesti, najpre onih koji kraj reka borave u potrazi za ribolovačkim ili čisto prirodnjačkim zadovoljstvima, primetni su i lagani pomaci u odnosu samih meštana, još uvek nedovoljni, ali ohrabrujući.

Sa svojim brojnim pritokama, reke Temštica, Visočica i Jerma predstavljaju jedno od nekoliko većih salmonidnih jezgara Srbije. Sa ribolovačkog stanovišta, svaka od riba koju kao mušičari prevarimo i za trenutak pridržimo svojim rukama predstavlja pravi praistorijski ornament prema kome se moramo odnostiti i sa sportskom, ali i sa pažnjom u gazdovanju i očuvanju genetski čistim, do trenutka kada će svest nadvladati sujetu, paranoju, ksenofobičnost i običnu glupost.

Daleko od toga da ne bi voleli svoje mušičarske želje gasiti i na svetski poznatim destinacijama, ipak kao ljudi koji sa sunarodnicima živimo period u kome smo zatečeni, svoju ljubav ka prirodi i pastrmkama kao vrsti iskazujemo najpre posećujući i uživajući u onome što nam je blisko, sa čime smo sudbinski vezani i od čega će sigurno zavisiti oni koji dolaze iza nas. Iako smo pomenute reke posetili bezbroj puta, poznajemo svaki kamen i izvor u brdima pod nebom koje ih tvori, ipak nam svaki novi susret ponudi nešto novo za šta se trudimo da i posle nas ostane najmanje isto, a nas učini makar malo boljim ljudima. U želji da to prenesemo i na vas evo prikaza pirotskog tromeča sa rekama koji se uvek završavao u njihovu korist.

Reka Temštica

Reka Temštica, iako bez vode svoje najveće pritoke Visočice i dalje deluje impresivno i prelepo. Sa crvenim peščarom, čistim obalama i kao kristal bistrom vodom bila nam je uvek na prvom mestu i po pristupačnosti i po poznavanju sveta insekata i riba. Nakon dugog kišovitog proleća sa ledenom vodom, snegom prošaranim Midžorom u zaleđu, krije u svojim dubinama i nepreglednim brzacima hirovite divlje pastmke koje nemaju svoje negdašnje gabarite, ali uvek iznova bude ushićenje svojom borbenošću i vanrednom paletom boja. Svoj opstanak ova reka dobro duguje zaljubljenicima u prirodu i meštanima nepokorne Temske koji se decenijama bore za njeno očuvanje i kao retko koja sredina shvataju sudbinsku povezanost svog naselja sa opstankom reke i riblje vrste koja je garant njene čistoće. Ukoliko imate strpljenja Temštica će vam svakoga dana ponuditi periode aktivnosti insekata i riba sa kojima ćete istinski odmeriti svoje poznavanje mušičarenja. Velika većina riba koje smo u njoj upecali vraćena je na svoje mesto da, od zagrljaja Nišave na ulivu u Staničenju do Kaludjerskih i Štavljačkih vrela, čuva svoju priču o eonima vremena i snazi evolucije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Reka hiljadu džepova

Visočica

Nasuprot Temačke nepokornosti i šumu brzaka, Visočica valja svoju zelenu snagu nastalu daleko u maglovitim vrhovima Koprena, Tupanca i Srebrne Glave. Skup bezbroj ledenih potoka i rečica mističnih imena sastavlja svoje vode u selu Visočka Ržana i odatle pa do uliva u Zavojsko jezero petnaestak kilometara nizvodno, predstavlja jednu od najvećih srpskih salmonidnih reka. Naselje potočnih pastrmki veoma je šaroliko unošenjem različitih sojeva sa permanentnim poribljavanjima od sredine sedamdesetih godina prošlog veka. Zavojsko jezero sa velikim naseljem pastrmki koje žive u njemu, daje nezamislivu jesenju migraciju u reku koja je i pored udara krivolova evidentna u brojnim kapitalnim ulovima i neprekidnom obnavljanju broja riba sa svakim novim prolećem. Mušičarenje na Visočici daje vam mogućnost da sebe, pribor i znanje testirate sa najvećim i potpuno divljim ribama. Rano prepodne obično nudi dobre uslove za lov na svim nivoima ispod površine. Ne retko i u stabilnim vremenskim uslovima bez previše Sunca i toplote, mogu se dogoditi masovna rojenja tularaša sa pravom euforijom riba na površini i mogućnostima da testirate svoju preciznost, veštinu vođenja i lovnost površinskih imitacija. Karakteristika ove reke je odsustvo permanentog večernjeg lova te vas nekih večeri može iznenaditi mir koji zavlada na reci u periodu dana od koga se najviše očekuje. Pravilo su kasno popodnevna aktivnost koja se može produžiti i u početak večeri, ali može i naglo prestati. Ako su vaše želje ulovi većih riba onda treba da znate da sve Visočke pastrmke koje prerastu tridesetak centimetara imaju na raspolaganju paletu prateće riblje hrane u mnoštvu klenova i klenića, dvoprugastih uklija (lok. šljapika), potočnih mrena, a tek na kraju peša, brkica i krkuša. Iako se po našim nalazima pastrmka najčešće hranila ribom redosledom iz prethode rečenice, toplo vam preporučujemo univerzalni Muddler Minnow, ali će i strimeri svetlijih boja i drugačije konstrukcije davati rezultate po većim vodostajima, obojenoj vodi, pred mrak i ujutru.

NImfom u senci zelene Jerme web
Nimfom u senci zelene Jerme

Jerma

Kada na kraju ovog malog turnira sa prirodom posetimo Jermu, ne možemo se oteti utisku preplitanja mistike sa bogatom istorijom ovog kraja, kroz koji je reka usekla jedan od najimpresivnijih rečnih tokova Balkana. Manastiri, sela poput orlovih gnezda pod liticama planina nalik na čuvene Meteore, legende o blagu Smukove Dupke, tragači za njim nestalim da zauvek zaspu pod kamenim nebom krasa Grebena i Vlaške planine i put migracije naroda stariji od pamćenja su ono što nam sa svakim korakom kroz reku dodje u misli.

Dugo nas je Jerma sa svojim specifičnostima bacala na muke i ispraćala začuđene, ali i darivala dvoboj sa najjačim ribama koje smo ikada upecali. Može se desiti da danima i nedeljama boravite na ovoj reci i da obilje insekata ne izazove ni jedan jedini riblji polazak u svetlo. Greškom ljudi i voljom ribolovaca u tok Jerme dospela je pastrmka iz Strume sa dalekih zamaglenjih obrisa grandioznih Rodopa i Pirin planine. Prošetala se Jermom i Nišavom stotinama kilometara u samo nekoliko godina i danas u svom ruhu rečnog leoparda gleda i čeka iz svake potkapine, oborene johe ili izglačane ploče grebenskog mermera. Njena snaga i lepota teraju vas i na smeh i na kletve, a ako samo jednom doživite da svoj predvez spašavate trčanjem niz brzake i sprudove, znaćete zašto je takvom opisujemo. Kao i u slučaju svih naših reka i ona je izložena hirovima svih kojima je najveći tehnološki i kulturni pomak izum frižidera i zamrzivača. Ipak, kao i Visočica sa Zavojem, ima svoje neverovatno uporište u sedamdesetak kilometara vilinske Nišave. Kada nakon avgustovskog mira znate da vas u njoj čekaju jata koja putuju u svadbeni pir, kao i da su medju njima i vaše ribe života, Jerma je najjači magnet. Držite se pravila koja su zapisana i jasno istaknuta, zadržite se na granici čoveka lovca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Nagrada iz Visočice

Jerma, Temštica i Visočica imaju i svoje mušičarske i svoje “uhvati i pusti” revire, o njima se treba dobro raspitati pre boravka na ovim rekama. Veoma pooštrenu kaznenu politiku ne treba testirati. Neka vam boravak na njima bude uživanje bez strepnji, jer se za njihovo ostvarenje brinu ribočuvari, radnici Srbija šuma i patrole pogranične policije.

Kako i čime?

Na rekama pirotskog kraja pastrmka se može loviti na mnoge veštačke mušice. Neki i danas love na stare mušice vezane običnim pamučnim koncem sa perima domaće živine. U tome postoji lepa tradicija, i sve do nedavno su se mogli videti mušičari sa leskovim štapovima, koji su lovili na te jednostavne, ali efikasne mušice. Danas toga više nema, naši mušičari su postali dobro obavešteni o najsavremenijim svetskim mušicama, tako da verovatno nema noviteta koji nije isproban i na tim vodama.
Mušičari iz bilo kog dela Balkana lako će se snaći na tim terenima, pošto se na celom tom prostoru roje slične ili iste vrste insekata. Generalno, tularaši čine najbitniji deo riblje hrane, dok svi ostali insekti samo sporadično postanu značajni. Broj mogućih imitacija i stilova veštačkih mušica koje se sa uspehom mogu koristiti je jako veliki, ali mi se držimo jednostavnih imitacija i one nam obično donose lepe ulove. Pošto nemamo želju da čitaoce zbunjujemo velikim brojem mušica kojima može da se lovi odlučili smo se da predstavim samo dve, ali takve da mogu da se koriste na svim rekama pirotskog kraja i to u većem delu sezone.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Visočki zec

Visočki Zec je nimfa sa zlatnom glavom koja se oslanja na dugu tradiciju nimfe Zečije Uvo, ali je doživela toliko izmena i dopuna da je zaslužila novo ime – i to upravo po kraju koji je bio osnovna „laboratorija“ u kojoj je nastao. Sve je započelo početkom 2000-tih, sa dodavanjem srebrnog Lite Brite dabinga u dlaku sa glave zeca, da bi se nastavilo ubacivanjem sedefastih („pearl“) dabinga raznih proizvovđača i došao do sadašnjeg oblika dodavanjem materijala koji imaju ultraljubičasti (UV) odsjaj. Čini nam se da je nimfa tako postajala sve bolja i lovnija, ali možda i grešimo. Ovu nimfu nismo baš sistematski upoređivali sa drugim, niti sprovodili „naučne“ eksperimente. Ona je bila i ostala naš prvi izbor za pretraživanje vode, i pokazala se odlično od prvog do poslednjeg dana sezone, na sve tri gore opisane reke.

Komponente za vezivanje su sledeće:

Udica, veličina: 14-8, model Gamakatsu F15, ili F12-SH, kao i mnogi drugi modeli za nimfe
Osnovni konac: braon ili maslinast 6/0
Rep: isperci sivo tačkastog pera jarebice
Rebra: bakarna žica (zlatna i srebrna su takođe dobre)
Telo: mešavina dabinga – 50% zečija dlaka sa lica, 20% Pearl dubbing, 20% Tan Antron dubbing i 10% UV Pearl dubbing
Noge: pero sa grudi jarebice sivo tačkaste boje
Grudi: kao telo
Glava: mesingana perla
Otežanje: namotaji olovne žice koji pokrivaju približno pola vrata udice.

Očigledno, glavna stvar je da se homogeno izmešaju komponente dabinga, tako da u telu mušice budu sve ove komponente. Činjenica je da nam ta mešavina izgleda najbolje, iako se u suštini sve to odavno jako udaljilo od klasičnog Zečijeg Uva. Visočki Zec više izgleda kao metalni odlivak stare mušice, ali verujemo da je sa dodavanjem novih materijala postignuto da mušica bude upadljivija i brže zapažena, a da je pri tome sačuvala privlačne atribute stare mušice. Najnoviji dodatak, UV dabing, upravo je ubačen sa ciljem da mušica postane vidljiva za ribe i u uslovima smanjene vidljivosti. Sasvim je moguće da se isto tako dobro lovi i na neizmenjeno Zečije Uvo, ali mi sada ovu mušicu vezujemo na opisan način i više se ne vraćamo na staro.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Lepa potočara na CDC&Elk

Sledeća mušica je CDC & Elk, plivajuća imitacija tularaša koji izleće iz vode. Neki smatraju da je to emerdžer, a drugi misle da je obična plivajuća mušica. Klasifikacija nastaje iz ljudske potrebe da stvari sistematizuju, ribe se time ne bave, i vrlo rado uzimaju ovu mušicu u čitavom nizu situacija. Autor ove mušice je poznati holandski vezač Hans Weilenmann, koji je izuzetan majstor vezivanja mušica i urednik svetski čuvenog internet sajta danica.com. Kao i prethodno opisana mušica, i ova se vezuje za par minuta, jednostavna je, i lovi jako dobro.

CDC & Elk

Udica, veličina: 14-8, model bilo koja laka udica za plivajuće mušice
Osnovni konac: maslinast 6/0
Telo: CDC pero (tip 1 ili 2 po Weilenmannovoj klasifikaciji) namotano
Krila: dlaka elka, vezana tako da formira malu glavu

Ukoliko nemate originalne komponente, uvek ćete moći da vežete ovu mušicu sa nekim drugim. Umesto elkovih dlaka za krila mogu da se koriste razne vrste zimske dlake jelena ili srne. Sa svima se postiže odlična lovnost, elk samo ima jače dlake i sa njma se vežu trajnije mušice. Ako nemate odgovarajuća CDC pera, telo ove mušice može da se veže od običnog dabinga željene boje, a posebno dobar za tu svrhu je grublji antron (poznat i kao “trilobal dubbing”). Ova mušica se izuzetno dobro pokazala u vreme rojenja tularaša, međutim ona uspešno lovi i tokom rojenja drugih insekata. Verovatno, kao i Visočki Zec, ona ne imitira ništa specifično, ali zato može ribi da liči na bilo šta (kao što je lepo rekao GEM Skues za Martovku, pre skoro 100 godina).

Na ovom mestu bismo prepustili čitaocima da sami započnu sa pisanjem saga o rekama jugo-istoka Srbije. Dali smo osnovne informacije, preporučili smo dve više nego solidne mušice, i na vama je da upoznate ove predivne reke. Sigurni smo da nećete zažaliti i da ćete se ovim prelepim rekama vraćati kada god budete mogli.

 

Goran Grubić i Aleksandar Panić, jun 2010.

www.flyandtrout.com

Loading

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*