Mušičarski revir RASINA

Mušičarski revir RASINA
Ribolovno područje „Srbija jugozapad” ima veliki broj salmonidnih reka, ali se među njima, ipak nalazi nekoliko pravih bisera. Najznačajniji je svakako sliv Ibra sa Studenicom kao posebnom lepoticom, Rzava, Ðetinje, … Sve reke su slične, ali je svaka na svoj način posebna priča.
Tako i Rasina sa svojih 92km toka. Izvire na padinama Željina i Goča, na oko 1350 metara nadmorske visine. Nastaje od Vranjuše (koju čine četiri potoka: Vranjuša, Seočanski, Bondžički i Polomski) i Zagrže, a sastaju se u Mitrovom polju, omiljenom izletištu mnogih župljana kao i njihovih gostiju iz Vrnjačke banje, Kraljeva, Kruševca, Brusa, Trstenika, …
Mušičarski revir RASINA – Reka Rasina protiče teritorijom opštine Aleksandrovac, da bi svojim tokom kroz teritoriju opštine Brus primila mnoge rečice i potoke sa obronaka Kopaonika. U selu Bogiše uliva se u Ćelijsko jezero, koje je formirano kao akumulacija za snabdevanje pitkom vodom Kruševca i okolnih mesta. Jezero je dugo 15km i izuzetno je bogato ribom, pa ga posećuju ribolovci iz cele Srbije. U selu Majdevu, jezero se završava i Rasina ulazi u miran tok Kruševačke kotline, da bi se na 5km ispod Kruševca ulila u Zapadnu Moravu.
Biološki potencijal
Pre svega zbog kvaliteta same vode u gornjem delu toka, bogate kiseonikom, a takođe i zbog obilja prirodne hrane, Rasina ima veoma bogat biološki potencijal. U fauni dna gornjeg dela toka, najzastupljenije su nimfe efemera, larve tulara i jednodnevki, nešto manje kamenjarki i gamarusa. Jezero Ćelije ima izuzetno veliku populaciju puževa i rečnog raka, kao i larvi muljevitog dna koje pogoduju ishrani ciprinida.
Potencijal
Rasina je veoma zanimljiva za mušičarenje, gornji deo toka za pastrmku i klena, a donji deo za klena, beovicu i po koju pastrmku pobeglu iz nekog od ribnjaka ili došlu sa obronaka Jastrebca. Gornji deo toka i ribolov potočne pastrmke je izuzetno interesantan u rano proleće do kraja juna, kada zbog povećanja temperatura protok naglo opada, dok je u donjem delu uvek atraktivno loviti klena na mušicu. Ribolov na Rasini zahteva opreznost, spretnost i što je moguću veću tišinu, da ne dođe do plašenja ribe!
Gazdovanje
Prethodni korisnik ovog dela ribolovnog područja, u svom realizovanom planu je imao za cilj unos oko 100.000 komada mlađi potočne pastrmke u samu Rasinu i manje potoke koji su njene pritoke. Deo te mlađi se dobro prilagodio novom staništu, a dobar deo je stradao, najviše krivolovom i velikom nemarnošću ribolovaca koji pastrmku najviše love zabranjenim živim mamcima – larvama tulara i malim živim ribicama – kederčićima, potočne mrene, klena ili platice. Razlog za nekontrolisan izlov pastrmke je nemogućnost stalnog prisustva ribočuvara u zabitim i nepristupačnim delovima sliva Rasine. Deo koji teritorijalno pokriva udruženje OO SR „Vrelo” iz Aleksandrovca, na čelu sa tadašnjim predsednikom udruženja Bratislavom Živkovićem uspelo je da se izbori za jednog ribočuvara u gornjem delu toka, a tu obavezu je nasledilo i sačuvalo i sadašnje rukovodstvo, uz dodatne akcije čišćenja priobalja reke od smeća, drveća i sitnog rastinja na obali reke. Međutim, problemi ovim potezom nisu ni blizu da se reše, jer je krivolov čak i u porastu, zbog sve veće nemarnosti ribokradica koje ne biraju sredstva da dođu do svog plena, najčešće ispod mere. Napretkom nekih tehnologija (mobilne telefonije) čuvanje reke postalo je mnogo teže tako da ima potrebe za uvođenjem dodatnog broja ljudi na očuvanju ribljeg fonda.
„C&R!”
Tek sa dolaskom novog rukovodstva na čelo udruženja, više se obratila pažnja na deo toka koji teče kroz teritoriju opštine Aleksandrovac i tako se rodila i zaživela ideja o otvaranju revira po sistemu „uhvati i pusti” u selu Pleš u dužini od 2km. Da bi posle dve godine isti bio produžen na oko 4km. U tom delu, reka ima kako miran i tih tok, tako i brzake sa skakutanjem vode sa kamena na kamen. Taj deo reke je vrlo zahtevan za ribolov i mušičar mora da se skoncentriše da bi ulovio pastrmku, inače reklo bi se da je uopšte nema, sve dok je ne ugledate kroz okna polarizacionih naočara.
Kad’ se hoće!
Formiranje revira je za cilj imalo: razvoj mušičarenja, zaštitu ove vrlo lepe vrste salmonida kod nas, i treći cilj, koji se sprovodi, ekologija – očuvanje obala reka od zagađenja komunalnim otpadom. Sprovedeno je više akcija čišćenja obala sa odvozom na lokalnu gradsku deponiju i efekat je vidljiv, smeća skoro da i nema na obalama.
U Srbiji je malo ovakvih pastrmskih, mušičarskih, revira koji su sačuvali izvorni, prirodni ambijent, od čega jedino odstupaju vidljivo postavljene i čitko ispisane table na granicama revira i u samom reviru sa propisanim načinom obavljanja ribolova. Revir Rasina obuhvata oko 4 kilometra reke, od brane u kanjonu Skačak uzvodno do mosta za Mitrovo polje, iznad zaseoka Bogdanovići. Ribolov se obavlja samo u periodu od 1. marta do 30. septembra, isključivo mušičarskim priborom sa jednom mušicom, po sistemu „uhvati i pusti”
Čime loviti?
Za lep mušičarski dan na ovom reviru potrebno je imati par osnovnih nimfi, kao i poznavanje ove tehnike mušičarenja. Nimfe na koje se lepo lovi su fazanov rep, zečje uvo, oranž perla, imitacije hidropsiha i martovka. Lovi se na veličinu udice 10 i 12 u rano proleće i na nešto manjim u ostalom delu godine kada je dozvoljen ribolov. Na suve mušice, atraktivno je loviti tek s početka maja meseca i to u toku popodnevih sati, na imitacije tulara, jednodnevki, kao i nezaobilaznog stimulatora, na veličinama udica 10, 12 i 14.
Nasleđe
U blizini revira nalazi se jedna od srednjevekovnih građevina proklete Jerine – Jerinin grad, odakle se pruža, dolinom Rasine, prelep pogled čak do Brusa. Entuzijazmom nekoliko ljudi, pre par godina obnovljen je manastir Sv.vrača Kozme i Damjana u Plešu, gde se može obezbediti i prenoćište.
Dodatna ponuda
Prenoćište kao i vrlo ukusnu hranu, možete potražiti u odmaralištu Crvenog krsta, ili u mnogobrojnim kafanama duž rečnog toka, koje vam mogu ponuditi širok izbor domaće hrane u vrlo prijatnoj atmosferi. Kolege mušičari koji žele da posete ovaj revir, do njega mogu doći iz pravca Kruševca i Brusa prema Mitrovom polju, ili preko Vrnjačke Banje i Goča do Mitrovog polja i sela Pleš gde se revir i nalazi. Obnovljena je putna mreža, tako je dolazak sada olakšan.
Dobrodošli i BISTRO!
Autor teksta: Aleksandar Sale Vučković predsednik O.O.S.R. „Vrelo” Aleksandrovac
Objavljeno u ribolovačkom magazinu “Reviri Srbije”, broj 11, februar 2010.
Sa: http://www.sportskiribolov.co.rs/destinacije-vode/musicarski-revir-rasina
Komentariši