Lov morske pastrmke u Danskoj

Lov morske pastrmke u Danskoj

Danska je idealna za lov morske pastrmke u moru i fjordovima. To je postalo jedna zasebna kategorija mada je sve gotovo identično sa mušičarenjem u rijekama. Razlika je što se pastrmke u moru hrane intenzivno, a kad uđu u rijeke na mrjest prestanu uzimati hranu.

Koristi se isključivo jednoruki štap dužine 9-10 feet, jačine #5-6-7, špaga koja trpi slanu vodu, obično WF sa šutig-line za dugačke zabačaje. Potreban je waders i kraka jakna i kutijica mušica modifikovanih za morske uslove, obično strimeri, mada se ponekad lovi i na suhu muhu, ali rijetko.

Ja živim na obali najvećeg fjorda u Danskoj gdje ima nebrojeno mnogo mjesta za ribolov. Fjord je ogroman, 250x250km sa bezboroj zaljeva uvala, plaža, …. Voda je pri obali plitka i svugdje se može gaziti. Desetine je rijeka i potoka koji utiču u fjord i to su mjesta gdje se pastrmke mrijeste. Jedan ogroman sistem koji funkcioniše kao jedna ekološka cjelina, prava oaza za pastrmke svih kalibara do veličine svjetskih rekorda.

Danska Mapa

Ne lovim tako često u slanoj vodi, samo zimi kad su rijeke zatvorene, kada je lovostaj. Najveći izazov je kako pronaći pastrmke u tom ogromnom prostranstvu. Pastrmke se vrlo rijetko javljaju na površini i najaktivnije su noću kad prilaze blizu obale na domet špage u potrazi za račićima. Zbog prehrane račićima meso im je crveno i top kvaliteta.

Postoje dva tipa pastrmke, teritorijalne, koju zovemo „fjord pastrmka“ i koja se ponaša slično potočnoj pastrmci, ima svoje revir u fjordu i tu živi i hrani se. Drugi tip su lutalice. Ne zna se zašto je to tako. Naša markirana pastrmka je zabilježena dobrih 5.000km daleko od matične rijeke, kraj obala Grenlanda. Sva ušća i najmanjih potoka su pod totalnom zaštitom u radijusu od 500m i čim uđeš u tu zonu na mobilu dobiješ poruku preko jednog appa (aplikacije) da si u zabrani. Rijetko ko krši ova pravila, većinom nenamjerno.

Malo o mrijestu morske pastrmke

Minimalna mjera je kao i u rijeci, 40cm. Pastrmke ispod te dužine još nisu polno zrele i totalno su zaštićene. Lako ih je prepoznati po malim crvenim tačkicama i po tome znam da su to trogodišnjaci. Pastrmka na mrijest ulazi svake druge godine tako da je uvijek jedna polovina matičnog jata u moru, a druga na mrijestu u rijekama. To je jedan zaštitni mehanizam, jer ako bi se desio pomor u moru ili rijeci ostaje ona druga polovina da obnovi matično jato. Ponekad, vrlo rijetko se može doživjeti pravi spektakl na vodi, velika predstava, kada jata većinom manjih riba 30-40-50cm iskaču iz vode i to masovno. Ja mislim da je to neka vrsta vježbe upoznavanja, jer se radi o pastrmkama iz istog matičnog jata. Svojim pljeskanjem one komuniciraju, jer svaki pljesak, svako iskakanje drugačije zvuči. Riba ima odličnu memoriju prepoznavanja svojih rođaka baš po tom zvuku koji će koristiti kasnije, kad odrastu i otplivaju u rijeku na mrijest. Tamo takođe iskaču, mi kažemo „markiraju“, pljeskaju po vodi na odabranom mjestu i tako obavještavaju ostale rođake da su tu i da traže partnera. Oko svake ženke na mjestu mrijesta je više mužjaka svih veličina koji će oplođavati jajašca kad za to u januaru ili februaru dođe vrijeme. Tako se dobije raznoliko potomstvo koje već u startu nije od jednog oca i jedne majke. To je takođe zaštitni mehanizam od prenosa rođačkih degenerisanih gena. Samo 3% pastrmki dozivi treću ili četvrtu godinu. Priroda uzima velik danak, ali time i ostavlja najbolje i najsposobnije primjerke za rasplodnju.

Ovo ja napisa u jednom dahu kao malo duži komentar bez korekcije, ali ako ti paše objavi, a slike dobiješ naknadno!

Pozdrav iz Danske

Osman Ope Bejtović

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*