Komarci

Entomologija: KOMARCI

Čitavu ribarsku sezonu nas prate komarci. Ima ih svugdje, od Balkana pa do krajnjeg sjevera Evrope gdje su u ljetnom, najboljem ribaskom periodu, prava napast. Naše poznavanje komaraca, kao vrste, započinje onog momenta kad nas ubode, a završava kad ga klapnemo dlanom sa podlaktice ili lica. Za nas je on mali krilati đavo koji nas je otjerao sa vode kad je bilo najbolje.

Mi ribari se najčešće krećemo upravo tamo gdje se komarci osjećaju najbolje, pored vode. Oni su vezani svojim životnim ciklusom za vodu, baš kao i mi, ali iz sasvim drugog razloga, oni, jer im je to životna sredina, a mi, zato što volimo prirodu i ribolov.

Diptera

Komarac nije samo obični ”insekt koji bode” već je to jedna čitava grupa različitih insekata koji spadaju u jednu istu veliku familiju i koji se ponašaju različito. Svi komarci pripadaju redu DIPTERA, što će reći da imaju jedan par krila, a ne dva. Našim jezikom kazano, jednokrilci. Za nas ribare interesantni su oni koji nas grizu, ubadaju, sisaju nam krv i ne daju nam mira. U svom tom spektru mogu se razlikovati tri vrste komaraca koji nas ubadaju; naš obični komarac, komarac malaričar, i jedna sićušna tek 2 – 3 mm dugačaka vrsta kojeg u mom kraju nazivaju ”mamac”. Zašto ”mamac” to ni najstariji dubičanac nije znao odgovoriti. Možda mu ime potiče još iz vremena Ilira koji su tu živjeli puno prije nas. Mamac najviše voli da se zavuče u uho, nos, oči i da gricka tako bolno i iritirajuće. Mamac je poznat da napada posebno stoku i ne da joj mira. Tamo gdje ih ima previše i ako nađu slabu žrtvu mogu je i doslovice isisati za jednu noć.

Obični komarac se razlikuje od malaričara po položaju tjela. Kad malaričar sleti na tjelo čovjeka stoji pod uglom od 45 stepeni, dok je obični komarac u horizontalnom položaju. I kod nas kao i u čitavoj Evropi živi komarac malaričar, ali na sreću ovdje u Evropi ne prenosi malariju. Ta bolest je rezervisana za tropske krajeve. Predpostavlja se da svake godine oko pola milijarde ljudi bude zaraženo malarijom, od kojih oko tri miliona umire. Nimalo bezazlena stvar koja tjera na razmišljanje.

Ti koji nas bodu su ustvari ženke komarca. Njima treba krv da bi mogle položiti svoja jajašca i produžiti vrstu. One ne polažu jaja u naše tjelo, već koriste našu krva za neki vid prehrane jajašaca u svom vlastitim tjelu.

Kad komarac ubode svojom tankom surlom on u ranu ušprica malo svoje pljuvačke, koja ima osobinu da spriječava krv da se gruša i tako zatvori ranu. Ta pljuvačka ima u sebi poseban hemijski spoj koji ne dozvoljava krvnim pločicama da se formiraju, da se sastave i da zatvore ranu, tako da mogu nesmetano sisati kroz mikronsku surlu. Kad se ženka napije dovoljno krvi odlazi, a njena pljuvačka ostaje i iritira nas danima. Naš odbrambeni mehanizam djeluje nastojeći izbaciti uljeza – onu pljuvačku što je uštrcana u mjesto uboda, i na koži se pojavljuje crvena fleka koja svrbi i draži danima, nekad do krvi, jer se čovjek spavajući nesvjesno češe.

Od vrsta koje bodu mamac je, najgori. Najmanji je, tvrdog tjela i poslije uboda ostaje ranica koja često krvari. Kad se zalijepi za kožu nije ga lako odstraniti kao običnog komarca jednostavnim udarcem dlanom, već ga moraš i doslovice izgrebati, toliko čvrsto se drži za kožu. Mamac je toliko sićušan da ni mrežica za lice ne pomaže puno, jer mu je dovoljna i najmanja rupica da se zavuče tamo gdje ne treba. Na svu sreću Balkan i naše područje i nema toliko mnogo ovih napasnika koliko ih ima u Skandinaviji, gdje su velika napast.

Odbrana od komaraca

Naučnici kažu da je najbolja metoda dozvoliti komarcu da se napije krvi do kraja i da sam odleti, jer će usisavajući našu krv usisati i svoju pljuvačku, koja nas iritira. Zvuči logično, ali ja se lično ne bih upuštao u takvu avanturu da dozvolim stotinama komaraca da me izbodu. Ne hvala! Ja ću pokušati da se odbranim! Ali kako?

Poznato je da neki ljudi više, a neki manje privlače komarce. Vjerovatno se to odnosi na naš specifičan miris koji je kod svakog čovjeka različit. Takođe se zna sa sigurnošću da komarce privlači naš dah, istrošeni vazduh kojeg ispuštamo iz pluća prilikom disanja. Što smo znojniji i što češće i dublje dišemo, veća smo meta komarcima, lakše nas osjete.

Na svu sreću nisu sve vrste komaraca te koje bodu. To se posebno odnosi na na takozvane ”komarce plesače”, koje možemo vidjeti u ogromnom broju pri samoj površini vode kako lete cik – cak, kao da plešu i hrana su kako pticama tako i ribama. Iz tog iskustva su i nastale brojne imitacije komaraca kao lovnih mušica. Ovog komarca je lako prepoznati zato što ima specifične antene koje izgledaju kao mala sićušna lepeza na glavi. Ti komarci su za nas bezopasni. Komarac plesač je vodeni insekt koji živi u vodi kao slobodno plivajuća forma ili pri samom dnu dok se ne preobrazi u krilatog insekta kojeg vidimo kako leti iznad vodene površine. Ponekad ih je toliko mnogo da je čitava voda prekrivena njihovim tjelima i u određenom djelu godine predstavljaju značajan izvor hrane za ribe. Riba ga uzima kao larvu ili kao površinskog insekta. Kad je vrijeme parenja, roje se iznad krošnji drveća ponekad i stotinama metara u visinu, pa iz daljine gledano imaš utisak da se iz drveta vije dim.

Kakva su dosadašnja iskustva posebno kad smo u ribolovu? Poznato je da je uvijek ”novi kolac” naslađi pa je tako i sa ribarima. Komarci ih vole najviše u prvih par dana, napadaju žestoko, a poslije malo apstiniraju. Međutim i ta dva – tri dana su dovolja da ih pamtiš naredni mjesec dana češući se i gdje treba i gdje ne treba – gotovo u panici. Dovoljno je da čuješ onaj karakteristični zvuk zzzzzzzz i već su ruke spremne da se braniš, kao da ti predstoji karate borba. Ljudi su od kad se zna koristili različita sredstava, kako fizička tako i hemijska. Počesto šamaraju sami sebe kao kakvi mazohisti ili se mažu s čim prije stignu, šta im je već na dohvat ruke. Rakija, pivo, kaladont, paljenje vatre i pravljenje gustog dima, odjeća, mreža preko lica, pa do jedne kreme koju je proizvela američka vojska koja skraćeno zvuči; DEET.

Kažu da je ovaj preparat, DEET, dosta efikasan, jer su amerikanci vrlo aktivni baš u tropskim predjelima, a sa vojnicima se nije šaliti. Treba ih dobro zaštititi, pa i od takvih sitnih napasnika, možda više zbog malarije, nego zbog samih uboda. Na žalost ova krema se ne može naći svugdje, jer je neke države iz nepoznatog razloga brane. Zato, ako vam ispadne šansa nabavite ovu kremu, kupite je jer boljeg preparata nema. Sam DEET se kupuje u više različitih vrsta koncentrata, a najbolji je takozvani ”Jungle Oil” ili na našem, ”Prašumsko Ulje”, koje je 100 % koncentrat DEET-a. Ima on i nedostataka zato što reaguje sa PVC materijalima, pa tamo gdje padne ostaju rupe, naročito na kabanicama, a zna oštetiti i ribarsku špagu. Prašumsko ulje djeluje tako što komarcu koji sleti daje strašan osjećaj vrućine, kao da mu je neko zapalio guzicu i komarac nedugo nakon slijetanja odlazi misleći da ”prašuma gori”.

Sljedeće sredstvo je vitamin C-14 kojeg treba uzeti planirano danima prije odlaska na duža ribarska putovanja. Oprez; previše vitamina je takođe štetno.

Kad je komaraca previše, kad ni kreme ni vitaminske pilule ne pomažu prisežemo fizičkoj zaštiti. Tad koristimo zaštitnu mrežu za lice i rukavice za ruke. Mreža se može kupiti u gotovo svim ribarskim trgovinama, a ima je izrađene na više načina. Kao obična sitnorupičasta mreža, većinom crne boje, zato što svaka druga boja ostavlja utisak kao da je ”šajba prljava”, a ponekad je već ugrađena u kragnu, kapu ili ribarski šešir. Od svega se najefikasnije pokazao šešir koji zbog svog oboda mrežu drži odmaknutu od lica. Mreža ima i nedostataka, zato što je pod njom toplo, a ne može se ni pušiti. Jedan mali otvor kod usta može omogućiti da se zadimi malo sa lulom što pospješuje zaštitu zbog duhanskog dima i daje užitak pri ribolovu. Ko nije probao lulu u ribolovu taj ne zna šta je sex. Američka firma Fenwick je napravila ribarski prsluk u kojem je već ugrađena mrežica u kragnu tako da čovjek ne treba brinuti da li ju je ponio ili zaboravio kod kuće. Praktično zar ne?

Isto tako dobro je praviti kombinacije kao npr. da zaštitnu mrežicu namažeš ili našpricaš sa zaštitnom kremom ili sprejom pa imaš duplu zaštitu. Nakon 3 – 4 sedmice, kad sam na putu, sva moja oprema od glave do pete, a i samo auto toliko miriše od krema i sprejova kao da sam u budističkom hramu i palim mirišljive štapiće. Doduše ima tu i zabačenih čarapa i još štošta i sve se to skupa pretvori u ”miris ribolova” kojeg pamtiš i nosiš dugo u nosu.

Ljudi se snalaze na razne načine, a jedan od njih su i pamučne rukavice kroz koje komarac ne može da probije zbog strukture tkanja. Te rukavice su vrlo jeftine, ali efikasne.

Moje lično iskustvo i iz Bosne i šire na Balkanu i ovdje u Skandnaviji mi kaže da mi na Balkanu pojma nemamo šta su to komarci i mamci. Tek kad odeš visoko prema sjeveru i kad doživiš invaziju shvatiš šta znači riječ KOMARAC i MAMAC. Još jedan način zaštite je da uzmete list MUŠIČAR, ponesete ga sa sobom u ribolov, previjete ga na stranu sa naslovom KOMARAC i mlatite s njime sve oko sebe do besvjesti

S poštovanjem vaš Viba!

Autor: Viba; Osman Ope Bejtović