Hidroelektrana kobna za rijeku Sanu!?
Hidroelektrana kobna za rijeku Sanu!?
Stručnjaci tvrde da je Sana jedna od najznačajnijih rijeka za mladicu, te da joj je hidroelektrana velika prijetnja. Austrijsko-njemačka kompanija Kelag gradi hidroelektranu Medna na rijeci Sani koja se nalazi u Općini Ribnik, ali kao i u slučaju kada se prije nekoliko mjeseci trebala graditi hidroelektrana u Nacionalnom parku “Una“ blizu Bihaća, građani i nevladine organizacije protestuju i protive se gradnji.
Tvrde da energetska kompanija Kelag želi da uništi jedno od najvažnijih vodotokova rribe mladice, ugrožene vrste u Evropi.
Po istraživanjima stručnjaka, rijeka Sana je jedna od šest najznačajnijih rijeka za ovu vrstu ribe.
Ali stručnjaci također tvrde da se hidroelektrana ne treba graditi, ne samo iz ekoloških, nego i iz ekonomskih razloga.
Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu u Banjoj Luci tvrdi da je rijeka Sana jedna od najočuvanijih rijeka u Bosni i Hercegovini, ali da je trenutno pod ogromnom prijetnjom.
Prirodne vrijednosti
Ukoliko bi se izgradila mini hidroelektrane Medna, tvrdi ona, trajno bi se uništile prirodne vrijednosti gornjeg toka rijeke Sane, a izgubila bi se i mogućnost razvoja tog kraja i iskorištavanja prirodnih resursa na održiv način.
Uništavanje rijeke Sane
Nevladina organizacija Koalicija za Sanu je u nedavno objavljenom saopćenju navela da se subvencijama za obnovljive izvore energije (u šta spada i MHE „Medna“), koje idu iz džepova građana, plaćaju i pretplaćuju takve koncesije i investicije, gdje je na dobitku jedino investitor, a narod i država na gubitku.
“To se ne odnosi samo na finansiski dio koji kao građani Republike Srpske plaćamo nego se odnosi i na dio koji se ne može novcem ni platiti, a to je čistoća i ljepota neke rijeke”, navedeno je u saopćenju.
“Sana više ne bi bila na listi od samo četiri rijeke sa kvalitetom vode prve kategorije u Republici Srpskoj. U svaklom slučaju, moguće štete bi bile daleko veće od navodne koristi koje bi lokalne zajednice i budžeti imali od izgadnje”, smatra ona.
Kaže da se lokalna zajednica, koja je direktno pogođena i već trpi posljedice izgradnje, zajedno sa opštinom Ribnik i Koalicijom za Sanu, već godinama oštro protivi izgradnji te hidroelektrane.
Crnković ističe da njihov glas vlastima nije bio dovoljan, te su pogodovali željama investitora i privatni interes stavili iznad javnog.
“Zajedno sa samo nekoliko drugih rijeka, Sana predstavlja glavni oslonac za preostale populacije mladice u Evropi. Ove rijeke moraju ostati nenarušene od strane hidroelektrana. Dok Kelag uništava najočuvanija staništa mladice na Balkanu, milioni se troše da bi se obnovile rijetke populacije mladice u EU, posebno u Austriji. Prema istraživanju Riverwatch-a, oko 45 miliona evra uloženo je u restauracije rijeka s mladicom u Austriji od 1999. To uključuje uklanjanje nasipa i drugih vještačkih prepreka kako bi se dati rijekama prostora. Samo u Koruškoj, gdje se nalazi Kelag, potrošeno je 13,42 miliona evra. Čak Verbund grupa, suvlasnik Kelaga, finansira projekat restauracije rijeke Traisen u Donjoj Austriji sa šest miliona evra kako bi vratili populacije mladice. Sve ove projekte sufinansira EU (Life projekti)”, objašnjava Crnković.
Ona je zaključila da je trenutno u toku nekoliko sudskih postupaka vezano za ovaj slučaj.
Hidroelektrana se gradi, ali Centar za životnu sredinu u Banjoj Luci ne odustaje od njihovih zahtjeva da se sa gradnjom prestane.
Ulrich Eichelmann iz organizacije Riverwatch, koja je sprovela istraživanje, bio je prije dvije sedmice na gradilištu i tvrdi da gradnja hidroelektrane na takvom području u Austriji ne bi bila dozvoljena.
“Austrija je od 1999. godine uložila milione da bi tamošnje rijeke bile optimalne za mladice, a sada austrijsko-njemačka firma uništava jednu od najvažnijih rijeka za tu vrstu ribe”, kaže Eichelmann.
Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske su nam kazali da je BiH, a time i RS, kao potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice Jugoistočne Evrope obavezna povećati udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za značajan procenat.
U skladu s tim, naveli su iz ministarstva, vodi se politika dodjele koncesija u Republici Srpskoj sa limitiranim kvotama (snagama) koje će se podsticati u ograničenom vremenskom periodu i kroz zakonski sistem podsticaja.
Infrastruktura i radna mjesta
Kada je u pitanju realizacija projekta MHE Medna, navedeno je u saopćenju, ekonomska korist se ogleda u direktnom ulaganju u infrastrukturu i građevinske radove u vrijednosti od 21 miliona eura, otvaranju novih radnih mjesta u periodu izgradnje, te naplati koncesione naknade koja se uplaćuje u budžet u periodu trajanja koncesije.
Dok zvaničnici tvrde da hidroelektrana donosi ekonomsku dobit i nova radna mjesta, građani smatraju da je druga strana, ona loša, gradnje hidroelektrana puno važnija.
“Nemam uopće pozitivno mišljenje o gradnji hidroelektrana, a pogotovo ne na Sani. To je rijeka koju krasi prirodna ljepota, čistoća i raznolikost ribljeg fonda. Sve bi se to uništilo sa hidroelektranom, ali ne samo i riblji fond nego bi i uticalo i na ostatak toka rijeke Sane”, mišljenja je građanin Sanskog Mosta Adnan Nezirević, čija se kuća nalazi direktno na rijeci Sani.
Nezirević smatra da gradnja hidroelektrane uopće nije ekonomski isplativa.
“Ne može biti nikako više isplativo od te netaknute prirodne ljepote koju čitav svijet promovira i sve više traži. Mislim da je ovo problem države jer nijedna ozbiljna država ne bi za bilo kakav novac prodala taj dar prirode, a vjerujem da ni tu nije neki ozbiljan novac u pitanju koji bi nadomjestio štetu koja bi nastala hidroelektranom”, zaključio je on.
Komentariši