Helt (Coregonus lavaretus)

Helt (Coregonus lavaretus)
Helt glabva pod vodom web
Helt – pod vodom

Ribe: HELT (Coregonus lavaretus)

Helt je prelijepa srebrnkasta riba koja neodoljivo podsjeća na našeg lipljana, ali bez one kraljevske lepeze koja krasi našeg vilenjaka. Spada u porodicu „plemenitih riba“ zbog one male masne peraje koja karakteriše čitavu familiju.


Tijelo mu je vrlo proporcionalno, rep i peraja su izraženi. Ima krupne ljuske i lako se čisti. Ima mala usta i mnoštvo finih sitnih zuba. Gornja usna preklapa donju, jer se hrani pretežno na dnu planktonom i sitnim vodenim insektima. Za vrijeme masovnog izvaljivanja insekata iz vode kupi ih i na površini, a posebno komarce u svim fazama.
Tu je pravi ekspert. Uzima toliko osjetljivo, kao da je sitna kap kiše pala na površinu, što neuko oko može prevariti da pomisli da se radi o sitnim ribama. I upravo je to situacija, kad se diže na površinu, kad se Helt lovi ciljano. Inače, u većini slučajeva je sporedan ulov kad lovimo pastrmku ili lipljana, naravno tamo gdje ima i helta.

Helt web

Živi u hladnim vodama sjeverne Evrope, pretežno u Skandinaviji. Češći je stanovnik bezbrojnih jezera, mada ga ima i u manjim i većim vodotocima. Lovna veličina je slična lipljanu, a biološki naraste i do 6kg. Helt je prava sportska riba i isto tako je vrlo ukusan. Smatra se delikatesom, bilo pržen u tavi ili sušen na klasičan način. U slobodnoj prodaji ga ima vrlo rijetko i lokalnog je karaktera.

Pravi, ciljani lov na helta se odvija krajem aprila do sredine juna većinom u jezerima gdje ima dosta komaraca koji su mu poslastica. Najbolji period dana je svitanje, gdje se na mirnoj površini mogu vidjeti mali krugovi dok kupi pupe komarca. Lovi se tako što svoju imitaciju serviraš na površinu i čekaš da je helt pokupi. Dobar je borac, pogotovo ako koristiš laganu opremu. Kad je u akciji nije rijetko uloviti i više desetaka komada. Zadnja mjera mu je 36cm kad se i smatra odraslom jedinkom.

Helt je takođe i migraciona riba. Mrijesti se u jezerima i većim rijekama gdje živi jedno određeno vrijeme. Ako rijeka ima vezu sa morem odlazi tamo na boravak i dobru izhranu. A ima ga i kao stacionarna forma. Nema velike razlike u izgledu između stacionarnih i onih koji migriraju. Tu se radi manje više o nijansama.

Mrijest

Helt se mrijesti u hladnim mjesecima u slobonoj vodi. Ženka plivajući izbacuje jajašca i mužjak ih oplođava u vodenoj masi jezera ili rijeke. Jajašca padaju na dno i ljepe se za dno ili raslinje. U martu se iz jajašca izvaljuju larve helta dužine 10 mm koje se hrane planktonom. Njih vodene struje odnose nizvodno do širokog dijela rijeke, možda jezera ili čak do fjorda sa ne baš preslanom vodom. Pošto živi u različitim uslovima, tako i razvije specifičan način ishrane. Neki ostanu da se hrane planktonom te im se pojavi fina mrežica za filtriranje vode u škrgama, druge se hrane insektima na dnu, pužićima, baš kao i lipljan, dok neki postaju lovci, jureći mlađ i sitniju ribu. Onako kao se hrane, tako ih i lovimo imitirajući ono što jedu, s tim da one koji filtriraju vodu nema šanse da ulovimo na standardni način, jer ko to može napraviti mikrosposki plankton i još ga ponuditi ribi da ga uzme. Helt prve godine naraste do 20cm, a polno je zreo u 3/4 god kod dužine oko 40cm. U revirima bogatim hranom može narasti i do 70cm. ali to su izuzeci, a ne pravilo. Helt od 50cm se smatra trofejnim ulovom.

Helt - Foto Bo Skelmose web
Helt – Foto Bo Skelmose

Moj prvi susret

Moj prvi susret sa heltom je bio u Danskoj, gdje ga ima na više lokaliteta. U blizini gdje živim se nalazi ogromno jezero tkzv močvarnog tipa, što će reći plitke vode i bogato planktonom i insektima, što je idealno za ovu vrstu. Samo nekih 10km dalje je more u koje se uliva i rijeka koja ima vezu s tim jezerom. Tu živi migraciona forma. Po pričanju starijih ribara prije 25 – 30 godina helt je bio masovna pojava, pogotovo u septembru i oktobru, kad krene iz mora na mrijest u svoje jezero. Kažu da nije bilo rijetko uloviti i pun sepet helta u toku dana, bilo na dubinski ribolov, a rijeđe na mušicu. Danas je helt prava rijetkost zbog izgradnje nasipa na jednom dijelu fjorda koji mu je zatvorio prolaz ka otvorenoj vodi.

Sljedeći vodotok mi je na nekih 30km gdje lovim lipljana, ali ni helt nije rijedak, s tim što je znatno manjeg formata. Još nisam ulovio ni jednog većeg od 30cm.

Treći lokalitet koji posjećujem mi je cc 80km udaljen i nalazi se na jednoj drugoj rijeci koja je povezana sistemom jezera u kojima živi stacionarna forma. U tim jezerima se lovi u proljeće, maj i juni, ako vremenske prilike dopuste. Tu se može uloviti i kapitalni primjerak od preko 1kg.

Desilo mi se takođe par puta da naletim na helta u mojim lutanjima po Norveškoj. Ogromna zemlja sa bezbroj rijeka i potoka i još više jezera, mali vodeni lavirint. Kad sam jednom prilikom zadovoljio strast loveći 2 – 3 dana lipljana na rijeci Trysil u donjem toku, gdje je široka na nekim mjestima kao dvije Drine, odlučim se dići sidro i otići kojih 150km uzvodno, u brda, ka izvoru ili bolje reći jezeru iz kojeg Trysil ističe. Taj dio sam posjećivao i ranije zbog svoje izuzetne ljepote pejsaža i prirode. Lipljana je puno manje i manjeg su formata nego u donjem toku, ali to ne umanjuje užitak koji okolina pruža. Naprotiv. Rijeka je na mjestima razlivena u više rukavaca sa širokim adama, a obale su obrasle crnogoricom koja se grana visoko u krošnji, te se pogled pruža duboko u šumu. Najveći dio rijeke je dostupan za gaženje i ribolov i podsjeća na Unu u Kulen Vakufu. Neki dijelovi su kanjonskog tipa, teže su pristupačni i vrlo opasni za neiskusne. Voda je žestoka i huči stotinama metara pjenušajući između ogromnog kamenja koje viri iz vode.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Viba i ulovljeni Helt

Na mjestu gdje se Trysil penje u brda dotiče jedan, oko kilometar dugačak i nekih 10 – 15m širok rukavac, iz ogromnog i kilometrima dugačkog jezera znatne vodene mase. Zaustavim se tu obavezno da popijem kafu i da malo razgledam okolinu. Mi ribari smo opčinjeni vodom pretražujući i najmanji znak na površini koji bi bio dovoljan da raspakuješ opremu i probaš. Tako sam stojeći na mostu primjetio u brzaku kako riba kupi. Bez imalo razmišljanja obučem opremu, pa u vodu. I tako je to trajalo više sati uz simboličan ulov od tek nekoliko sitnih pastrmki i najmanje 20 – 30 promašaja. Sve je urađeno kako treba, ali ni jedna riba ne ostaje na štapu mada je osjetim za djelić sekunde. Kad sam se zasitio i priznao da sam izgubio, spakujem se i nastavim putovanje dalje u brda, ali sa čvrstim obećanjem da ću doći ponovno, jer toliko napada na mušicu se ne zaboravlja tako lako.

Poslije 3 – 4 dana u onom raju i jednog kišnog poslijepodneva odlučim se ponovno spusti na isto mjesto nadajući se da je kiša malo „zamutila“ vodu te da ću imati više uspjeha. Parkiram se na isto mjesto i upadnem u razgovor sa jednim lokalnim ribarom. I tad saznam da u tom rukavci ima puno helta! Wow, tu smo znači. Helt je u pitanju i zato ga nisam mogao zadržati na štapu. Čovjek me malo posavjetuje i sad naoružan novim saznanjem spustim se u rukavac. Nakon dva sata ribolova imao sam 3 – 4 helta, svi ispod mjere uz više spadanja. Tek kad sam stavio mušice veličine 22/24 riba je uzimala kako treba, sve do tad je bilo samo njuškanje i ispitivanje mojih živaca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pravi heltovi su se nalazili u onom jezeru i mogli su se primjetiti kako u jatima kupe na pristojnoj udaljenosti od obale, tako da je ribolov bio moguć jedino iz čamca, kojeg ja naravno nisam imao. Sjedio sam tako dugo posmatrajući kako se jato polako udaljava sistematski kupeći sitne mušice uz moje čežnjive poglede i uzdahe.

Osman Bejatović – Viba, Ope

Op. urednika – Helt se kod nas zove Ozimica, a na severu Evrope Sig.

Sa: http://www.enciklopedija.hr/
ozimice
(Coregonidae), porodica riba iz reda lososa, stanovnici dubokih planinskih i predalpskih jezera. Duge su do 60 cm, sivkaste, maslinastozelene ili plavozelene boje, malena usnog otvora i kratke leđne peraje. Hrane se planktonom, sitnim životinjama i ribljom ikrom. Predstavnici: mala ozimica (Coregonus albula), velika ozimica (Coregonus lavaretus).

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

*