Reportaža o sportskom ribolovu: Slunjčica

panorama Rastoka - Slunjčica pada u Koranu

Reportaža o sportskom ribolovu: Slunjčica
LEADER pristup: Djelić našeg raja – dostupan i za druge!

Davno je to bilo kada sam došla živjeti u kraj predivne prirode, velikih mogućnosti. Moj život ovdje je postao punoljetan, a nije se puno promijenilo i dalje živim u kraju predivne prirode, velikih mogućnosti.

Na žalost, od ljepote se ne živi, ona je nadogradnja dobrom životu, a njega je u ovim kriznim vremenima sve manje, ali možda upravo ova kriza potakne pasivnost ljudi da počnu koristiti velike mogućnosti kraja predivne prirode.

Slunjčica
Djetinjstvo sam provela u Sisku, studentske dane i mladost u Zagrebu i možete zamisliti moj šok kada sam vidjela i doživjela da se voda grabi direktno s površine rijeke i da je pitka, dapače i posebnog ukusa. Prošle su godine, zagađenje je u svijetu sve veće, a mi još uvijek možemo piti našu Slunjčicu. I nije to sve, Slunjčica je prava ljepotica. U svojih skoro pa 7 km mijenja se i zadivljuje. Svoj put kreće iz duboka plava izvora koji podsjeća na veliko gorsko oko, a u kojem se sabiru vode ponornice iz više smjerova, preskočivši veliki sprud slapom se slijeva u mirni tok, koji postaje malo žešći samo uz umjetno sagrađene bentove nekadašnjih mlinica od kojih su ostale samo ruine. I tako kreće Slunjčica s jedne strane zaštićena stjenovitom visokom, strmom i pošumljenom obalom, a s druge skoro pa močvarnim krajobrazom, tako bistra da gledajući dno misliš da ga rukom dohvatiti možeš. Njena lijeva obala je pristupačna i cijelim tokom je prati staza kojom se izmjenjuje visoko i nisko bilje od kojeg poneko u raskošnim cvjetnim bojama, šumarci pa čak jednim djelom i poljoprivredno kultivirano zemljište. A onda nailazimo na stijene i pravu planinarsku stazu koja nas diže iznad njena kanjona gdje se počne vitlati, vrtjeti i pjeniti mijenjajući svoju ćud, pa opet smirenje i širina do dolaska u Rastoke gdje se počinje rastakati oko gospodarstava starosjedilaca i njihovih mlinica. Svoj put završava jednim dijelom bacajući se u nekoliko velikih poznatih slapova, a drugim na kraju Rastoka lagano klizeći u Koranu. Najvećim dijelom toka je prati predivna smaragdna boja nastala uslijed loma svjetla po sedrenim naslagama njena korita.

izvor Slunjčice izvor Slunjčice 2 Slunjčica-idila Vladimir-Superina-Rijecna idila

Ribe i mušičarenje

Užitak za oči i dušu, ali nešto nedostaje da bi idila bila potpuna. Da, pogodili ste, nema ribe, ma ima gdjekoja, a u Rastokama u takvom broju da ih starosjedioci zovu imenom. Nekada su tu carevale potočne pastrve, ribičko društvo je uredilo čak i mrijestilište, a 50-ih godina ubačen je i lipljan – riba idealna za sportske ribiče i za njihovo dokazivanje vještine u fly fishingu, domaćim rječnikom poznatije kandžijanje, a u kojem se lovi umjetnom mušicom pa je poznato i kao mušičarenje. Disciplina je to kojom se u svijetu bave zaljubljenici u prirodu i uglavnom ulov se naslika i vraća u vodu, kod nas znano kao „ulovi i pusti“ ili poznatija engleska verzija Catch & release. Tom vrstom sportskog ribolova uglavnom se bave bogatiji pripadnici društva i spremni su za pravi doživljaj dati znatne novce i nekoliko dana puniti proračun malih sredina, a zadovoljstvo im je biti u prirodi i loviti, slikati i ulov nazad vraćati. Zanimljivo i rekli bismo velika mogućnost za mali lijepi gradić s biserom prirode, Slunjčicom. Što treba napraviti? Ništa posebno, poribiti rijeku i njome gospodariti na održiv način – proglasiti zonu, ili stručnije rečeno – revir, za fly fishing i dopustiti na tom području samo režim Catch & release., ali lako je to reći da ne postoji jedan veliki ALI….

Obilazak ribičkih revira

Upravo je taj veliki ALI potaknuo da se krajem ljeta prošle godine delegacija grada Slunja s novim gradonačelnikom na čelu uputi u obilazak ribičkih revira u nama susjednu Bosnu i Hercegovinu, da bismo se vlastitim očima uvjerili u mogućnosti o kojima rijetki entuzijasti našeg malog mjesta već godinama pričaju.

pogodi što je ispod patke, Una kod Bihaća, BiH

pogodi što je ispod patke, Una kod Bihaća, BiH

 

U Bihaću su nas dočekali članovi ribičkog udruženja i, dok smo se razbuđivali jutarnjom kavom i uživali u odbljescima rano jutarnjeg sunca na površini Une, uz čiju obalu su se nanizali redovi udobnih stolica brojnih kafića, slušali smo priču o njihovu ribičkom turizmu, a brojke su bile više nego zapanjujuće, jer već tada se baratalo brojkom od osam milijuna eura zarade za tu godinu, koju je donio ribolovni turizam u revirima smještenim u dijelu Bosne koji smo planirali obići.

pano-ribolovni turizam, BiH

pano-ribolovni turizam, BiH

karta s revirima, BiH

karta s revirima, BiH

Dnevna karta se kreće od 30 do 50 eura, ali posjetitelji tu provode godišnje odmore te koristi od ribolova ima cijela lokalna zajednica, od iznajmljivača, ugostitelja, proizvođača hrane do izrađivača umjetnih mušica. Zahvaljujući ljubaznosti vodiča za fly fishing posjetili smo nekoliko njihovih revira: Sanica u malom mjestu Sanica gdje je, takoreći, usred ničega niklo turističko naselje s bazenom, revir Sana u Ključu, revir Ribnik u Ribniku, gdje je nastalo cijelo elitno naselje, a sve u službi ribolova. Na reviru Klokot kod Bihaća te Unac i Una kod Martin Broda nalaze se i ribogojilišta, tako da vode obiluju ribom svih veličina, sve do kapitalaca. Zanimljiva je bila i usporedba njihova novoproglašenog Nacionalnog parka Una, koji potiče razvoj ribolovnog turizma putem fly fishinga, i naše županijske Javne ustanove Natura Viva, koja je počela gospodariti Značajnim krajobrazom rijeke Slunjčice i pri izradi programa pokušala izbaciti ribolov u svim oblicima. U posljednje vrijeme čitam da je Bosna i Hercegovina postala ribolovna top-destinacija, a informacija da je Sportsko-ribolovni Savez BiH dobio organizaciju dva svjetska prvenstva u fly fishingu 2015. godine dovoljno govori o istinitosti navoda. Susjednu Sloveniju ne treba ni spominjati, jer njene su uglavnom salmonidne vode, na svima se mušičari, i to uglavnom po sistemu ulovi i pusti, a dnevna ribolovna dozvola kreće se od 50 do 100 eura.

Epilog

A gdje smo mi? Nešto još ribe ima na nekad poznatoj destinaciji za fly fishing, Gacka, te na Kupi, Kupici i Curku kod Broda na Kupi i na tim destinacijama ribič mušičar još može nešto uloviti.

Lipljan iz Slunjčice- naslikan i vraćen kraj Slunjčice

Ali toliko lijepih salmonidnih voda imamo, od Krupe, Zrmanje, Cetine, Krke, Jadra pa do Dobre, Vitunjčice, Mrežnice i konačno Slunjčice, a nažalost ih držimo skoro pa pustima. Slunjčica, biserna rijeka, može postati pokretač lokalnog razvoja i upravo je to ono što treba ugraditi u Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a, a EU-novac iz mjera ruralnog razvoja treba prije svega iskoristiti za edukaciju nedovoljno informiranih i pretvrdoglavih lokalnih ribiča udruženih u ribolovnu udrugu koja ima koncesiju na slunjskim vodama i koja svojim neznanjem i nedovoljnim razumijevanjem cijeli grad drži u svojevrsnoj pat-poziciji. Prije nekoliko godina organizirali smo okrugli stol upravo o toj temi, a u sklopu Eko-jeseni u Rastokama, financiranoj od Ministarstva poljoprivrede i, pogodit ćete, od lokalnih ribiča nitko nije bio.

Slunjčica kod Močanova mosta i gradine

Ove godine u pripremi je novi okrugli stol o ovoj tematici i aktivirat ćemo lokalnu zajednicu, od ugostitelja, iznajmljivača soba, proizvođača, trgovaca, svih koji žele bolje živjeti. Vjerujem da će se nešto pokrenuti, jer upravo dolazi vrijeme priprema za mjere ruralnog razvoja, dolazi vrijeme da se na lokalnoj razini prepozna što najviše treba nama samima na terenu i u sredini gdje živimo i radimo. I upravo je ovo situacija za primjenu LEADER pristupa i početak korištenja velikih mogućnosti u kraju predivne prirode.

Ostale slike u galeriji: http://www.musicar.rs/galerija/galerija-slunjcica-obilazak-voda-u-zapadnoj-bosni/

Višnja, Magdić, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica za ruralni razvoj i EU programe SS-a

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*