Promocija akvakulture u zemljama bivše Jugoslavije

Promocija akvakulture u zemljama bivše Jugoslavije

ribnjak5898Promocija akvakulture u zemljama bivše Jugoslavije

U Podgorici je prošlog meseca održana radionica na temu “Poboljšanje metoda za regionalni razvoj i promociju u akvakulturi” u okviru projekta koji finansira FAO pod nazivom “Pomoć zemljama zapadnog Balkana za poboljšanje procesa usaglašavanja međunarodnih standarada vezanih za bolesti akvatičnih životinja”.

Skupu su prisustvovali predstavnici svih bivših zemalja Jugoslavije. Iz Srbije član radne grupe bila je i mr Mirjana Miščević savetnik u Udruženju za poljoprivredu, prehrambenu i duvansku industriju i vodoprivredu Privredne komore Srbije.

– Radionica je bila izuzetno značajna za sve zemlje u regionu, delegacije su imale priliku da se upoznaju i razmene iskustva. Jedan od zaključaka bio je da je zbog malog tržišnog prostora Balkana u budućnosti neophodno saradnju nastaviti potpisivanjem Sporazuma o saradnji u akvakulturi. U tom cilju dogovorena je izrada veb stranice projekta koja bi poslužila potencijalnim investitorima. Postavkom veb stranice, zemlje učesnice na projektu bi dobile mogućnost za promociju akvakulture i proizvoda akvakulture. Veb stranica bi trebalo da sadrži i linkove svih vodećih firmi iz oblasti akvakulture i na taj način postane dostupna investitorima – kaže Miščević.

U narednom periodu organizovaće se radionice u svim zemljama bivše Jugoslavije. U Srbiji će 9. decembra biti održana radionica u Sisevcu* kod Paraćina i 10. decembra u Ečkoj. Takođe, predloženo je da svaka zemlja izradi Akcioni plan za akvakulturu i njenu promociju.

Prema podacima RZS u Srbiji je 8.690ha šaranskih ribnjaka, a mogućnost za njihovu proizvodnju je 100.000ha. Domaća proizvodnja ribe je nedovoljna i pored povoljnih bioekoloških karakteristika našeg podneblja. Više od 90% proizvodnje u ribarstvu nalazi se u A.P. Vojvodini, a više od 905 ribnjaka je u privatnom vlasništvu. Sektor ribarstva zapošljava 948 ljudi, a učešće sektora ribarstva u nacionalnom bruto društvenom proizvodu iznosi 0.07%.

– Ukupna proizvodnja i ulov ribe u Srbiji 2013. godine zvanično je iznosila 10.120 tona, što je u odnosu na 2000. godinu povećano za 150 procenata. Od toga polovinu čini proizvodnja ribe u ribnjacima, a drugu polovinu ulov profesionalnih i rekreativnih ribara. Tržište i marketing još uvek nisu dovoljno organizovani – kaže Miščević.

Uvoz ribe i prerađevina od ribe u 2013. godini iznosi 92.8 miliona dolara i devet puta je povećano u odnosu na 2000. godinu. Uvoz u odnosu na 2012. godinu je smanjen za 5 procenata. Izvoz ribe u 2013. godini je za 12 puta povećan u odnosu na 2000. godinu u odnosu na 2012. godinu je došlo do povećanja za 33 procenata. Na povećanje izvoza uticalasu dva objekta za preradu koji imaju dozvolu za izvoz u EU i sedam objekta registrovana za izvoz za Rusku federaciju.

– Prilagođavanjem SSP-a Srbija,otvara tarifnu kvotu za izvoz živog šarana u EU, po carinskoj stopi od 10% u okviru godišnjeg ograničenja od 20 tona. Ukoliko se pređe utvrđena kvota za izvoz, primenjuje se standarad EU po kome se plaća carina u iznosu od 18% sa prelevmanom od 12 RSD po kilogramu živog šarana. Dogovorena povećanja kvota za izvoz u EU u okviru SSP – a su , povećanje bescarinske kvote za izvoz šarana za 26 tona (važeća kvota je 60t) tona i otvaraanje kvote za bescarinski izvoz prerađevina od ribe u količini od 15 tona , naglašava gospođa Miščević.

Prema podacima RZS potrošnja ribe u Srbiji je među nižim u Evropi i iznosi 5-7kg. Metodologija naše statistike ne obuhvata i prerađevine od ribe. Potrošnja ribe zavisi od socioekonomske strukture domaćinstva i najveća je u nepoljoprivrednim domaćinstvima, a najmanja u poljoprivrednim. Tradicionalna potrošnja ribe bila je kod stanovnika uz naše velike reke Dunav, Savu, Tisu i samo u tim područjima moglo se govoriti o redovnoj potrošnji i ona se kreće od 7 do 9kg. U ostalim područjima potrošnja ribe je vezana za praznične dane i postove. Potrošnja ribe uslovljena je i cenom. Na našem tržištu ponuda je iz godine u godinu sve bolja, mada se riba domaće proizvodnje i dalje prodaje u živom stanju. Riba koja se prodaje živa nije pogodna za brzu kulinarsku pripremu, pa je to jedan od razloga niske potrošnje.

– Potrošnja ribe raste iz godinu u godinu kao posledica saznanja da je meso riba u mnogo manjoj meri uzrok zoonoza, u odnosu na meso stoke za klanje kao i to da je u mnogo manjoj meri opterećeno različitim aditivima koji se koriste u svinjarstvu i živinarstvu – kaže Miščević i dodaje da će potrošnja ribe u narednim godinama i dalje rasti, a ta količina ribe mora se proizvesti ili uvesti. Akvakultura je jedini način da se zadovolje rastuće potrebe za ribom. Relativno visok deficit u spoljnotrgovinskom bilansu ribe i prerađevina od ribe ima posebno negativnu dimenziju, jer se javlja na skromnom nivou potrošnje.

Rast uvoza ribe i prerađevina od ribe ukazuje da je neophodno ulagati u proizvodnju, jer postoji nepokriveni tržišni prostor koji treba popuniti povećanjem proizvodnje na postojećim ribnjacima i izgradnjom novih toplovodnih i hladnovodnih ribnjaka. Potrebno je unaprediti poluintezivnu proizvodnju imajući u vidu da su prirodni resursi (voda) za izgradnju novih većih pastrmskuh ribnjaka ograničeni. Međutim, mogućnost za izgradnju novih toplovodnih ribnjaka su veoma velike, jer postoje dovoljne količine vode prihvatljivog kvaliteta, a takođe i zemljište koje se ne koristi za ratarsku proizvodnju i može se kupiti relativno povoljno. Neophodno je pronaći investitore koji imaju želju da finansiraju proizvodnju u ribarstvu. Ne treba zanemariti poribljavanje veštažkih akumulacija, izgradnju mrestilišta, uvođenje novih tehnologija i proizvodnje hrane za ribe. Veoma je bitna edukacija i specijalizacija stručnjaka, a posebnu pažnju bi trebalo posvetiti izgradnji savremenih kapaciteta prerade kroz primarnu obradu, zamrzavanje, dimljenje i konzervisanje ribe.

Vesna Gajić
Preuzeto: agropress.org.rs

*Naknadno dodato – Sednica je održana – čitajte o njoj ovde

Loading

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*