Opreznost nikad suvišna!

Opreznost nikad suvišna!

captur62 web

Lični stav o….

Opreznost nikad suvišna!

Danas se svi pitamo, kakvo je ljeto, kakve su zime bez snijega, sve više slušamo o nabujaloj vodi, padanju snijega u pustinji i drugo. No sve to je odraz oštećenog ozonskog omotača, a na to nas već dugo vremena upozoravanju stručnjaci širom zemlje.

Mi ribolovci nismo nikakva iznimka, prije smo žrtva vlastitog neznanja. Pomislite i pitajte sami sebe, koliko puta ste bili cijeli dan na vodi u doba najjačeg sunca. Jeste li se zaštitili kremom za sunčanje, jesti li sa sobom uzeli nešto pića, jeste li se zaštitili protiv uboda insekata, jeste li bili u stanju najjačeg sunca otići sa vode i pustiti pecanje te zatražiti malo odmora u hladovini? Jeste li?

Kad odgovorim na ta pitanja, saznajem, da 90% toga nikad nisam napravio, jer sam radije pecao ribu. Svaki put kad idem na pecanje, moja supruga me opomene na kremu za sunčanje, ali istina, da vam kažem, nikad je ne slušam. Možda mislim, da se meni ništa ne može desiti. Ja nikako ne mogu dobiti sunčanicu, a puno mi trošiti vrijeme (2 minuta), da se mažem nekom kremom protiv sunca, jer žurim na pecanje. Na vodi sam od jutra do večeri, i nikad nisam gladan, možda poneki put malo žedan, a to nije ništa prema drilovima sa ribom. Ako dobro razmislim, saznajem, da je to moje razmišljanje sasvim pogrešno. Na vodi sam u rano jutro i do kasno uveče. Znači baš u vrijeme, kad su insekti najaktivniji, pa sam time izložen opasnosti uboda ili ujede komaraca, pčela i drugih insekata. Usred dana kad sunce najjače prži, prži i moju kožu, a eto opasnosti da dobijem sunčanicu. Sa sobom nemam vode i mogu dehidrirati. A pored vode me može ujesti zmija, a da se okliznem na skliskom kamenu i polomim nogu ili ruku. Zato pamet u glavu i na vodu treba da idemo spremni id a razmišljamo o mogućim posledicama.

Sunčane opekotine

Za početak samo nešto činjenica. Jeste li znali, da zbog velike doze izloženosti sunčanom zračenju u svijetu umre oko 60.000 ljudi godišnje? Svjetska zdrastvena organizacija (WHO) opozorava, da je u većem dijelu smrti uzrok kožni rak, za koji je uzrok UV zračenje.

sun_ane opekotine

Kad čitam ovakve tekstove, gledam fotografije, učinilo mi se, da treba nešto napisati i na tu temu. Možda će bar nekom pomoći i kad bude čitao ovo, da njegov sledeći izlazak na vodu bude sasvim drugačiji. Za pecanje će biti spreman. Mi mušičari smo često izloženi žarkom suncu. To može uzrokovati nastanak opekotina od sunca, koje se vide na koži kao jako crvenilo. Stručnjaci kažu, da nastanak sunčanih opekotina sprečimo, jer to nam osim trenutnih bolova donosi i staranje kože, a pri tome se povećava mogućnost raka kože. Kožu zaštitite kremom za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom. Između 10 i 15 sati potražite hladovinu, jer tada su sunčani zraci najjači. Ako pecate baš u to doba dana, zaštitite kožu odećom i šeširom, a nezaštićene delove tela uši, nos, usta, vrat, dobro namažite kremom za sunčanje. Pošto smo pored vode, još više smo izloženi sunčanim zracima zbog odbljeska od vode. Ovo bi trebali ozbilnije shvatiti i koristiti zaštitne naočale – najbolje polaroid. U proljećna i letnja doba, a i zimi, naša koža je direktno izloženana suncu. Pored sunca kožu suši i vjetar i voda, pa zato koža postane zategnuta i pojave se sunčane opekotine. Ako vas ipak sunce opeče, na to mijesto odmah stavite kremu, koja vam hladi kožu i smanjuje bol, a pri tome i postepeno liječi kožu. Bol zbog opekotina možete smanjiti i stavljanjem hladnih i mokrih obloga.

Dehidracija

Pošto je vrućina vezana sa preteranim znojenjem, te se za naš organizam stvara druga opasnost, DEHIDRACIJA. Dehidracija nastaje zbog gubljenja tekućina i elektrolita u tijelu zbog preteranog znojenja. Od svih elemenata, potrebnih za život, voda je odmah za vazduhom. Bez vode nema života. Negdje sam čitao, da čovjek bez hrane može preživjeti nekoliko sedmica, a bez vode tek nekoliko dana (rekord je oko 18 dana).
Znakovi početka dehidracije koje možete sami prepoznati su:

  • suva usta
  • jaka žeđ
  • malo ili skoro da nema mokraće (tamna boja mokraće)
  • poraste nam broj srčanih otkucaja i disanje
  • vrti nam se u glavi

U prosijeku pojedinac treba barem 2,5l vode na dan. Iako smanjite svoju tijelesnu aktivnost na minimum, potrebno je nadomijestiti vodu, koju gubimo. A gubimo je preko izbacivanja urina- otprilike 1,5l na dan, sa znojenjem otprilike 0,1l. Tako možemo odmah vidjeti, kako bitno je redovno uživanje vode.

Od posebnog značaja je kad smo u situaciji:

Da smo izloženi jakoj vrućini: kad smo izloženi visokim temperaturama, može pojedinac sa znojenjem izgubiti čak do 4 litre vode na sat.

Kada smo tijelesno najaktivniji: pojača se gubitak vode preko disanja i preko znojenja.

Izloženi smo hladnoći: kod niskih temperatura se smanji vlažnost zraka i zato pojača gubitak vode preko disanja.

Opekotine: opekotine unište gornji dio kože, zato se pojača gubitak vode preko kože.

 

KAKO DA POMOGNEMO SAMI SEBI?

Kod velikog gubitka tekućine (proliv, povraćanje, jako znojenje), popijte puno vode! Treba da nadoknadite gubitak soli u tijelu. Izgubljenu tekućinu, glukozu i elektrolite možete nadomijestiti sa miješavinom soli i glukoze za rehidraciju, koju po liječničkom receptu naprave u svakoj apoteci. Sa lakoćom možemo takvu rehidracijsku tekućinu pripremite sami:

 

Recept:

5 velikih žlica belog šećera (saharoze),

1 čajna žlica kuhinjske soli (NaCl),

1 litar prokuvane vode,

sok dvije naradže.

Sve se pomiješa i pije što češće! Kod ozbilnijih dehidracija potrebna je lječnička pomoć!

 

Druge poteškoće

Pored tih ozbiljnih situacija, u kojima se s lakoćom možemo naći mi ribolovci, idu i ubodi insekata, ujedi zmija, ujedi pauka, trovanje vegetacijom i mnogo toga drugog. Uzmimo situaciju kad je svuda oko nas voda. Kad nam oko glave zuje različiti insekti. Njihovi ubodi bole, svrbe, a u nekim slučajevima mogu izazvati i alergijsku reakciju.

ujed zmije

mo_emo nagaziti na zmiju

ubod komarca   posle uboda komarca   ovo je ujed otrovnog pauka

U većoj mjeri ubodi insekata nisu opasni, ali mogu zaista napraviti problem ako je čovjek alergičan na ubod insekata, pa tada treba odmah potražiti lječničku pomoć. Ako ste alergični na ubod insekata, pored sebe morate obavezno imati lijek. U ljetnim mesecima ima uboda komaraca, muha, ujede mrava, pčela i osa. Na svu sreću i u prirodi ima puno protivotrovnih stvari. Jedna je sigurno voda u kojoj pecamo. Što je hladnija to bolje. Hladite mijesto uboda vodom!

 

Zabijene udice u tijelo

Svaki ribolovac bi sa sobom trebao imati sasvim mali komplet prve pomoći. Već nekoliko puta mi se desilo, da sam sebe ili prijatelje spasivao udice zabijene u tijelo. Ponekad ne ide bez lječničke pomoći, pa moramo u ambulantu, da nam hirurški izvade udicu. To se uvijek dešavalo, i dešavaće se još, jer to ne možemo spriječiti. Možemo spriječiti posledice i zato vam kažem; “Upotrebljavajte udice bez kontra kuke ili kontrakuku bar stisnite. Puno je lakše izvaditi takvu udicu. Evo šaljem fotke kako su prijatelji već na početku pecanja morali otići iz Tolmina čak u Ljubljanu, gdje su u Kliničnom centru izvadili mušicu jednom iz lica, a drugom iz prsta. Da su imali udice bez kontra kuke, sve bi bilo drugačije.

6a00d811 web

zbog kontrakuke trebala je ljecnicka pomoc web

7-28

Za prihvaćanje ribe obavezno koristite meredov i tek onda pažljivo odstranite udicu iz ribljih usta. Nikako ribu ne privlačite tako, da rukom držite predvez, ako ne želite, da imate udicu u ruci. Malo razmišljanja ne može nauditi nikome.

 

Čuvajte se!

 

Tekst i foto: Branko Konc

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

*