Ohridsko jezero

Ohridsko jezero

ohridsko jezero

Ohridsko jezero – more koje nije slano

U vrijeme godišnjih odmora najčešća destinacija je Jadransko more koje nas mami svojom izuzetnom čistoćom i prekrasnim krajobrazom. Međutim, za one koji su spremni žrtvovati slano za slatko, idealno odredište je jezero.

Ohridsko jezero koje svojim ljepotama ostavlja bez daha, a svojom bogatom prošlošću gradova i malih ribarskih naselja usađuje u naše pamćenje nezaboravne događaje iz prošlosti, idealno je mjesto za odmor iz snova. Više o ovom biseru Balkana pročitajte u nastavku.

Ohridsko jezero je tektonsko jezero, nastalo pokretima iz Zemljine unutrašnjosti. Nalazi se na nadmorskoj visini od 695 metara. Smješteno je u kotlini koja je sa svih strana okružena planinama čiji su vrhovi često viši od 2000 metara. Površina jezera iznosi 350km2, a dužina obale 96 km, od čega Makedoniji pripada 60km, a Albaniji 36km obalne linije. Najveća dubina jezera izmjerena je na 307 metara, što predstavlja jednu od najvećih dubina jezera izmjerenih u Europi. Zbog svoje izuzetne čistoće prozirnost jezerske vode doseže dubinu od 22 metra.

600px-Ohrid_and_Prespa_lakes_topographic_map.svg

Jezero dobiva vodu od mnogih izvora koji su smješteni kod manastira Sv. Nauma i kod Studeništa. Najčešći su podzemni izvori kojima voda dolazi iz Prospanskog jezera koje se nalazi na višoj nadmorskoj visini u NP Galičica. Voda ponire u stijene koje su građene od kalcijevog karbonata, putuje podzemljem te se ulijeva u jezero. Takva voda je teža od jezerske vode zbog otopljenog kalcijevog karbonata, pa teče pridneno, a za lijepog vremena moguće je kroz jezero vidjeti svijetliju prugu koja pokazuje njezin smjer kretanja kroz jezero. Iz Ohridskog jezera ta voda istječe kao rijeka Crni Drim te se spaja s Bijelim Drimom i ulijeva u Jadransko more. Prema procjenama znanstvenika, jezero je nastalo prije 4 milijuna godina, što ga svrstava među najstarija jezera u svijetu.

Zbog svoje starosti i položaja, u jezeru se mogu pronaći mnoge endemične i nepoznate vrste. Dokazano je da je u tom pogledu jezero jedinstveno u Europi jer u njemu obitavaju vrste koje su u ostalim dijelovima izumrle i moguće ih je proučavati samo na temelju foslnih ostataka. Ohridsko jezero je bogato ihtiofaunom, tako nalazimo 17 vrsta riba od kojih je najpoznatija ohridska pastrmka čiji je izlov zabranjen na 5 godina kako bi se populacija obnovila. Malena riba plašica poznata je vrsta od čijih se krljušti radi čuveni ohridski biser.

Proučavanja Ohridskog jezera počela su još u 19. st., a danas je jezero zajedno s NP Galičica zaštićeno od strane UNESCO-a. Jedan od glavnih ciljeva istraživanja koja se danas provode je objasniti zašto je baš ovdje sačuvano toliko endemske flore i faune, koje ne postoje u drugim jezerima.
Zbog svoje blage mediteranske klime, niskog atmosferskog pritiska, pogodnog strujanja zraka, blage promjene temperatura iz jednog godišnjeg doba u drugo i niza drugih klimatskih pogodnosti odlično je mjesto za zdravstveni turizam, osobito za ljude oboljele od plućnih bolesti. Osim liječenja, ovakva blaga klima posjetiteljima omogućuje i mnoge druge razonode: kupanje, jedrenje, izlete i sl.

ohridsko-jezero

I dok su vrhovi NP Galičica prekriveni snijegom, dolje u kotlini svojim mirisom mami jesensko cvijeće, a čisto jezero poziva da se bacimo u njegov slatki zagrljaj, destinacija za nezaboravan godišnji odmor zaista je pronađena, piše portal Biologija.

http://znanost.geek.hr/clanak/ohridsko-jezero-more-koje-nije-slano/

O gradu Ohridu na http://obidjimakedoniju.com/post_grad/ohrid/?type=destinacija

Priredio IK/OnlineMušičar
Fotografije: Arhiva Mušičara i internet

Ohridska pastmka Salmo letnica

0 Comments on “Ohridsko jezero

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

*