Najezda „crne smrti“ na bosanskohercegovačke rijeke

Najezda „crne smrti“ na bosanskohercegovačke rijeke

Veliki vranac, Phalacrocorax carbo (kormoran) iz grupe ihtiofagnih vrsta ptica, je jedna od najraširenijih vrsta ptica u porodici kormorana, koji žive na sjeveru, a kada se zamrznu jezera, sele se na jug i tu provode zimu.

Na našim područjima ova ptica terorizira bosanskohercegovačke rijeke od rane jeseni do kasnog proljeća. Pojedini primjerci se mogu vidjeti i u toku ljetnih mjeseci.

Eminentni hrvatski znanstvenik prof.dr.sc. Krešimir Pažur je detaljno upozorenje i analizu štete koje ta, alohtona vrsta ptica, nanosi ribljem fondu.

O kormoranu je poznato sve:

  • Krajem 17. stoljeća kormoran je dovežen iz Kine radi lova ribe u Engleskoj i Francuskoj, a već krajem 19. stoljeća registrovane su velike štete nanesene ribljem fondu, što je posljedica eksplozivne mogućnosti razmnožavanja i enormne proždrljivosti.
  • Kormoran dnevno pojede oko 0,5kg ribe ili 160kg ribe godišnje. Pretpostavlja se da ih trenutno u Europi ima oko 1.500.000 jedinki, i kada se to pomnoži dobija se stravična količina od 240 000 tona ribe godišnje koju kormorani požderu u slatkim vodama Europe,
  • Godišnje 1 par izleže i do 6 pilića, a pari se, po potrebi, i do 2 puta godišnje,
  • Roni i do 20m dubine, a pod vodom ostaje i do 1,5 minuta,
  • Veliki dio ribe koju ne može pojesti, pri napadu ozlijedi, što izaziva dodatne štete,
  • Gnijezdi se u kolonijama do 50 parova na visokom drveću uz vodu, a drveće se suši nakon gniježđenja zbog jakih kiselina u izmetu,
  • Nema prirodnih neprijatelja koji bi njegovu populaciju držali u bioekološkoj ravnoteži.

Posljedice invazije kormorana na rijekama USK kantona

Poznato je da ovaj dio Bosne i Hercegovine raspolaže sa najvećim brojem salmonidnih voda: Una, Unac, Klokot, Krušnica i Sanica. Lipljan i pastrmka preovladavaju u rijekama Unac, Klokot, Krušnica, gornjem toku Une i Sanice, a donji tok, pored navedenih, postoji i mladica, štuka, mrena, klen, plotica, podust i ostale vrste.

Na ovim rijekama oko 1.000 – 1.500 kormorana boravi od početka oktobra do kraja aprila svake godine, što znači da dnevno požderu od 500 do 750kg navedenih vrsta riba. Lako je izračunati da je za vrijeme sedmomjesečnog boravka požderu od 105.000 do 157.500kg ribe iz  naših rijeka.

Direktna šteta se nanosi ribolovnim udruženjima kojima se rijeke, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, dodijeljene na upravljanje sa ribolovnim fondom.

Ribolovni turizam, kao značajna privredna grana, drastično je ugrožen. Ne tako davno na našim rijekama je boravio veliki broj sportskih ribolovaca iz svih krajeva svijeta, zaljubljenika u sportski ribolov, i uživao u ulovu velikog broja kapitalnih primjeraka salmonidnih vrsta riba, tradicionalnom gostoprimstvu mjesnog stanovništva i bogatoj ponudi originalnih bosanskih jela. Posljednjih godina ribolovaca je sve manje, a razlog je katastrofalno stanje ribljeg fonda, a posebno lipljana, u našim rijekama. U manjim rijekama koje su pliće (npr.Sanica ), lipljan je opstao, zbog toga što nisu pogodne za uron kormorana i izlov ribe.

Kako zaštiti rijeke od najezde kormorana?

EU Direktivom o zaštiti ptica i Crvenom knjigom ptica zabranjen je odstrel kormorana. Poznato mi je da je nakon demonstracija 15-tak hiljada sportskih ribolovaca u Starsburu donesena odluka o skidanju zabrane odstrela kormorana. Međutim, u našoj i u zemljama okruženja, zabrana nije skinuta.

Iako nas, registrovanih ribolovaca, u SRS BiH ima 21.000, od čega je 12.000 u SRS F BiH, a 9.000 u SRS RS, ne vjerujem da bismo demnostracijama, pred nadležnim državnim institucijama, postigli ikakav rezultat. Nadležne institucije se zaklanjaju iza Europske direktive i Crvene knjige, a kormorani rade svoj posao.

A da se i skine zabrana sa odstrela kormorana, nama sportskim ribolovcima, to ništa ne znači. Mi nemamo niti sredstva niti mogućnosti da utičemo na brojnost kormorana.

Izuzetno cijenim napore Banjalučkog centra za životnu sredinu, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, kao i sarajevsko Ornitološko društvo „Naše ptice“, ali ih molim da ne plasiraju neistinite informacije kada se radi o kormoranu. Predlažem da malo detaljnije prate studije i istraživanja i zaključke europskih zemalja o štetama koje kormorani nanose, svim, a posebno salmonidnim vrstama riba u rijekama, a takođe i u otvorenim uzgajalištima (ribnjacima) ostalih vrsta riba koje se koriste za ljudsku ishranu.

Ali, dozvolite i nama, sportskim ribolovcima BiH, da dignemo svoj glas i u ime ihtiologije, da se borimo za očuvanje bogatsva i biodiverziteta u našim rijekama.

Da li treba dozvoliti da alohtona vrsta ptica, samo radi toga što nema prirodnih neprijatelja koji bi njegovu populaciju držali u bioekološkoj ravnoteži, dovede do totalnog uništenja druge vrste, u konkretnom slučaju, autohtonih vrsta riba u našim rijekama?

Da li ćemo lipljanom i ostalim vrstama salmonida hraniti nezasite kormorane?

A vrijeme poribljavanja u svim ribolovnim udruženjima se, manje više, poklapa sa vremenom kada počinje najezda kormorana – „crne smrti“ nad našim rijekama. Krajnje je vrijeme da kažemo odlučno STOP ćutologiji, konstatovanju i opisivanju katastrofalno lošeg stanja ribljeg fonda u našim rijekama. Preko nadležnih kantonalnih, entitetskih i državnih institucija, moramo se izboriti da zaustavimo totalno uništenje ribljeg fonda u našim rijekama.

U borbi protiv ovoga, alternative nema – moramo uspjeti!

Ribolovna udruženja su nevladine, neprofitabilne organizacije koje niti imaju sredstva, niti su mogućnosti da se same izbore sa ovom pošasti. Preduzimamo što možemo, angažujemo ribočuvarsku službu, plašimo kormorane sa petardama, ali to ne daje skoro nikakve rezultate. Kormorani su se toliko „odomaćili“ da slijeću čak i u centar grada u Bihaću, kod gradskog mosta i bez ikakvog straha, izlovljavaju ribu. Ne reaguju ni na petarde.

Za sada, jedina mogućnost koja stoji na raspolaganju je da sva ribolovna udruženja u BiH, preko kantonalnih entitetskih i državnih ministarstava, državnog i entiteskih saveza ribolovnih organizacija, podnesu odštetni zahtjev Savezu lovačkih organizacija BiH, za naknadu štete koju im nanosi ova alohtona, zaštićena vrsta ptica.

Nurvet Dervišević
Fotografije: Internet

One comment on “Najezda „crne smrti“ na bosanskohercegovačke rijeke
  1. Ermo kaže:

    Primjer u Kanadi jeste da se aktiviraju lovci i volonteri da uniste 15 posto njihovih gnjezda, kao i da se odstrijele. Ako budete cekali to je najezda koja je za 5 godina u Columbia rijeci na sjeveru Kanade prepolovila riblju populaciju.

    https://alexandrasanimalawarenessblog.com/tag/kormoran/

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*