Mostarski ribolov i mušičarenje – materijali

Mostarski ribolov i mušičarenje – materijali

Ja osobno ne znam za povijest mušičarenja na Neretvi, konkretno u gradu Mostaru, osim nekih zapisa iz Austrougarske.

Oni su se bazirali pretežno na lovu na veliku glavaticu i na varaličarski dio ribolova na ovim područjima, pa pišem, o ovome ne tako u daleku prošlost, ono što ja osobno znam. Možda ima onih koji više znaju, pa da se nadogradi sva priča i da imamo neke zapise o ovome.

Nekada davno sam čuo priču da su na nas najviše utjecali neki španjolski i argentinski turisti koji su nimfarili po Neretvi i imali velike uspjehe u lovu na mekousnu pastrmku, gdje je to primjetilo lokalno pučanstvo i počeli su i oni upražnjavati tu istu tehniku lova.

Izazvani novim iskustvom trebalo je osmisliti najbolji način kako doći do materijala koji su u ovim krajevima nedostupni bili za izradu nimfi odnosno mušica, pa se počela koristiti pređa iz raznih tkanina i pravile se mušice na udicama. Udice su takođe bile deficitne u ta vremena.

Tako je i počelo sa sakupljanjem pređa kod mušičara, a ta tradicija na ovim područjima postoji i danas. Dosta tih pređa počele su loviti ribu i dobijati lokalne nazive i orijentire da se lakše ribar snađe od čega će se raditi koja mušica. Najveća ekspanzija naziva dešavale su se 70 i 80 tih godina prošlog vijeka.

Većina pređa nazivala se po ribaru koji bi otkrio da njegova pređa i kreaciju koju je od nje napravio radi. Pošto su te pređe bile od vunica, deka, štofova, svila tako bi i dobivale imena.

Primjeri poznatih materijala: Sejine deke (Deka koju je otkrio Sejo), Sonjina suknja ili kaput (suknja koju je moj tetak Jozo rasparao mojoj tetki Sonji i pokazalo se ispravno – štof), Mićina zela (štof kaput), Hitov štof (par vrsta štofova kupljenih u HIT – robna kuća u Mostaru), TITO (Titina tapiserija – koju su imali mnogi po kućama, a njene braun crvene rese su se pokazale jako lovnim i dan danas je potraga za Titom), Beograđanka, Sarajka, Bilećanka, Banjalučanka, … vunice donesene iz gradova po kojima su i dobile ime, a postojale su kreacije napravljene od njih koje su imale puno uspjeha u lovu ribe. Materijal „Bože sačuvaj“ –  tamno zeleno na crno, dobila ime po tome kada se isprobavala kreacija od tog materijala dešavao se šup za šupom i udarala riba. Tada se i govorilo Bože sačuvaj kako radi i tako ostalo ime – Bože sačuvaj, Razvitkovo crno tamni braun iz Robne kuće, …

Materijali – razni

Materijali – štofovi

Materijali – vunice

Mušice su se perile (izrađivale) na jednostavan način naročito podvodne (zlatna udica) kao što se radi i danas, bez previše dodataka. Od odabranog materijala većinom su perene u konus sa eventualno repićem od pijevca, a i varijanta isto u konus sa dobro raščupanim tijelom, gdje se za ovu varijantu danas koriste gammarus udice. Sve imitacije su iz ruke perene.

Na ovom dijelu Neretve dopuštena je podvodna mušica zakonom, ali zakonom je određen i broj udica (što se danas ne poštuje kao i sve ostalo glede naših voda). Na ovakav način su se počeli otkrivati brzo materijali koji su radni i dobivali su veliki značaj i vrijednost u ribara koji su ih posjedovali. Znajući što imaju kod sebe, ostalim ribarima djeljene su na niti i na centimetre, a tih par niti ili centimetara se čuvalo ili se i dan danas čuva kao zjenica oka. Nekada bi se već korištene mušice rasperivale i ponovo preperivale na novu udicu. Tako se rade naše poznate mostarske mušice.

Podvodne imitacije

A imamo i takozvana mostarska krilca. To su svijetle muhe (žuto u raznim nijansama, svijetlo zeleno, narandžasto) napravljene na crnim udicama sa malo perušine oko vrata udice i krila od patka ili goluba – po mogućnosti tamno siva.

Imitacije od materijala

Mnogi od ribara znaju dobro povijest svake boje lovne sa Neretve i imaju priču o njoj koliko je i gdje riba uhvatila, koliko ih je spalo, tko ju je pronašao prvi, zbog čega se tako zove, pa tako kad naletiš na priču sa mostarcem o ribolovu i pitaš ga šta radi, a on kaže Kemalova, Bože sačuvaj i/ili Beograđanka, čovjek bi mislio da ga netko zafrkava, ali tako je to ovdje u Mostaru.

Mostar – stari most na Neretvi, panorama

Nekada ćemo nastaviti text o površinskim muhama, pritokama Neretve, entuzijastima na Neretvi, a do tada veliki pozdrav i bistro!

KK
Fotografije: autor KK i internet

Napomena urednika: Na zahtev autora u potpisu samo inicijali KK

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*