Kormorani u Evropi

Kormorani u Evropi


Komentar na evropski plan o postupanju s populacijom kormorana u Evropi

Prevod odluke:
Evropski parlament je prihvatio sve evropski plan o postupanju s populacijom kormorana na području Evrope

Ovo je jedna od najznačajnijih odluka u Evropskoj ribolovačkoj povijesti. Bila je prihvaćena sa velikom većinom


Krajem 2008 godine, tačnije 4. decembra je Evropski parlament prihvatio plan za upravljanje sa populacijom kormorana na području Evrope ( 558 glasova ZA i 7 glasova PROTIV) sa kojim smo vrlo blizu toga da EU komisija i Savet ministara proglasi kormorane za lovnu divljač. Onda je pravna stvar svake države da sa pravnim aktima, na svojoj teritoriji uredi i odredi kvotu za odstrel prekobrojne populacije kormorana.

Razlog za tako odlučni NE kormoranima, diljem Evrope, je prvi zaista transparentni izvještaj Dr. Heinza Kindermanna o napravljenoj šteti koju su te ptice prouzrokovale i napravile na ribljoj populaciji, a ujedno njihov drastični utjecaj na prirodne resurse u nekoliko desetleća, njihove potpune zaštite na ovim područjima. Bio je iznet i zabrinjavajući broj njihove populacije u 2008 godini (brojke su skupile sve zainteresovane države). Oni su se namnožili od 1960 godine; od kako se sa pažnjom nadziralo povećavanje njihove populacije.

Plan Dr. Kindermanna, kako smanjiti povećani utecaj kormorana na riblje rezerve, a ujedno kako minimizirati njihov utjecaj na ribnjacima, otvorenim vodama, poljoprivredi, te na za nas najzanimljivijem delu, ribolovu (Management Plan to minimise the increasing impact of cormorans on fish stocks, fishing and aquaculture ).Taj plan je bio takođe sa oduševlenjem prihvaćen sa strane EFTTE i njenog predsednika Jean Claude Bela.

Prihvatanje ovog plana znači bolju usklađenost, pravnu podlogu, terminologiju, razmjenu podataka i koordinaciju u radu na području cele Evrope u suzbijanu te crne napasti. Kreiranjem takozvanog »kormoran management plana » koji će, kad se jedanput usvoji (na tome komisija već radi) obavezivati sve države članice EU, a i one koje se trude da to postanu, da ga se striktno pridržavaju. Nadam se da će ga usvojiti Savet ministara, što prije.

Svakako je i kod usvajanja ovog dokumenta opoziciju predstavljao jaki loby zaštitara ptica. Do sada su sve mjere protiv tih crnih grabljivica bili jalov i neplodan pokušaj kompromisa baš između ribolovaca (uzgajivača riba ) i ljubitelja ptica. Nadamo se, da će se nakon prihvaćanja tog plana sve promeniti i da ćemo sa tim aktom moći populaciju kormorana svesti u razumne norme, koje neće više ugrožavati druge vrste, posebno riblje, na našem području.

veliko jato Kormoran 1600x1200 1 kormoran slov Kormoran_UFZ Phalacrocorax-auritus-slika

Komentar

Činjenica koje su vodile do usvajanja ovog plana, da se napravi nešto na tom području suzbijanja ribljeg najvećeg neprijatelja:

  • Kormorani nisu autohtona vrsta u Evropi; U 17 stoljeću su ih doneli Nizozemski moreplovci iz Kine radi lova ribe.
  • Sa svojih 80 – 98cm i 2,5kg težine spada među veće ptice (grabljivice); Može progutati ribe dužine do 55cm i 1kg težine, zaroniti do dubine 40m i plivati brže od nekih vrsta riba.
  • Da pojedinačni primerak dnevno prosečno pojede 0,45kg ribe (i to ne mrtve nego sveže-žive), što bi godišnje iznosilo oko 170kg. Možete predpostaviti koju štetu napravi jato od 600 kormorana na jednoj salmonidnoj vodi u samo jednom danu. (Toliko jih je naime bilo na Savi Bohinjki, dok nisu počistili populaciju lipljena i potočne pastrve. U dve godine je takvo jato srozalo broj liplena na 0,05% prijašnje populacije)
  • Da je 1970 godine živeo kormoran, kao vrsta, u kakvoj takvoj bioekološkoj ravnoteži na prostorima Evrope, dok ih je još bilo negde oko 225.000. Sa tom brojkom su kako tako još obavljali svoju biološku funkciju, kao svi ostali predatori u prirodi
  • Te 1970 godine je stavljen pod potpunu zaštitu u celoj Evropi (potpuna zabrana odstrela)
  • Da je od te famozne godine njegov broj samo u centralnoj Evropi, iz razloga što nema prirodnih neprijatelja (mi smo ih istrebili ) narastao (popis 2006 godine ) na 1.750.000 ptica (brojke za Ruski deo Evrope nema).
  • Sada se na manjim rekama (osim Dunava) pojavljaju u jatima od 50 do 500 ptica, a na Dunavu se te brojke kreću i do 4.000 ptica u jatu
  • Na nekom zatvorenom vodenom području takva jata mogu to područje totalno počistiti od svih vrsta riba, dok se na velikim rekama ocenilo da to može biti i do 40 % cele populacije ribljeg življa.

lipljan-napadnut-od-kormorana-cela-riba obrok kormorana lipljan-napadnut-od-kormorana

Zaključak

Mogu samo reći, u svoje, a verovatno i u ime hiljada evropskih ribolovaca, da mi je drago, da je došlo do promjene mišljenja u Briselu. Da je došlo do pomaka na bolje u mišljenju mnogih prirodoljubaca (a tih je sve više) i zaštitara prirode; tako da se nadam, iako gledam sa skepsom na brzinu i učinkovitost stvarnih rešenja na tom području u bliskoj budućnosti, da se pišu bolja vremena za sve vrste riba u Evropi.

Prevod i komentar: Vladimir Mikec – Miki

Loading

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*