Kormorani pustoše Vrbas!

Kormorani pustoše Vrbas!

kormoranRijeku Vrbas i ove zime naselila su jata kormorana, a kako kažu u Sportsko-ribolovnom društvu Banjaluka, radi se o vrsti koja već godinama desetkuje riblji fond u Vrbasu i pritokama!  Najbrojniji su tokom najhladnijih zimskih perioda ili kada većina rijeka u okolini zaledi, što se sa Vrbasom ne dešava često zbog uticaja brana i akumulacija.

Ribolovci pričaju da kormoran ne predstavlja toliku opasnost za veće i dublje vodotokove, koliko je fatalno njegovo prisustvo na malim rječicama i pritokama, gdje osrednje jato pojede mlađ, pobije veće jedinke koje nije u stanju da proguta i za prilično kratko vrijeme opustoši cijeli tok!

Pored krivolovaca svih vrsta i otpadnih voda koje se nemilice izlevaju u Vrbas, banjalučki ribolovci i ribočuvari već godinama posmatraju nekoliko puta efikasnijeg “pernatog kolegu” na djelu, a rezultati povećanog prisustva ove ptice u toku Vrbasa već su, kako kažu, uočljivi.

Ništa im ne mogu

– Nekoliko puta smo razmatrali ovaj problem. Jednostavno nemamo rješenja, u ovo bi trebalo da se uključi država, nadležne institucije i udruženja. Učinak kormorana na Vrbasu u tih nekoliko godina je nevjerovatan. Njih stotinu zbriše cijeli zimovnik, a ima jata od po nekoliko stotina. Nalazili smo te ptice udavljene ribom koju zbog veličine nisu uspjele da progutaju. Ono zbog čega su posebno omraženi je činjenica da, kad se najedu, nastavljaju da love, a sve veće primjerke ribe pobiju ili iskasape kljunovima i ostave. Jedino što mi radimo i što možemo da radimo jeste da ih plašimo petardama, ali i to su “provalili” pa se ne boje više petardi. Najviše ih je u donjem toku i nešto na Malom jezeru. Na Vrbasu možemo reći da je još i dobro, kad se uporedi sa rijekom Bosnom ili Zvorničkim jezerom, gdje je riba odavno desetkovana. Što se tiče ubijanja, sve i da se tako nešto naredi kao obavezno, to nije izvodljivo, jer tokovi prolaze kroz naselja gdje lovci ne smiju da pucaju – kaže rukovodilac čuvarske službe Sportsko-ribolovnog društva Banjaluka Marinko Popović.

Međutim, u Društvu za zaštitu i istraživanje biodiverziteta Banjaluka kažu da se radi o paušalnim ocjenama te da prisustvo kormorana na Vrbasu nije nikakva “invazija”, jer njihov broj u cijelom toku ne predstavlja više od 250 jediniki.

– Za sve treba imati dokaze ili naučne podatke. O nekoj “invaziji” kormorana na Vrbas ne može biti riječi, jer ih je i ranije ovdje bilo. Istraživanja koja smo vršili pokazuju da na području Banjaluke, kod Trapista, postoji jedno tzv. noćilište, dok je drugo kod Petoševaca. Ukupan broj jedinki od ušća u Savu pa skroz do Plitvičkih jezera ne prelazi 250 komada. Što se tiče priča o uništavanju ribljeg fonda, radi se više o “lovačkim pričama”, nego o naučnim činjenicama. Kormorani se ne kreću tek tako, imaju gnezdilišta, a tokom hladnih zima, kada rijeke zalede, oni se načičkaju tamo gdje još ima vode pa se čini da ih je puno. Nemamo još sređene podatke o broju jedinki na Vrbasu pa ne bih da izlazim sa nepotpunim podacima, ali mislim da se može slobodno reći da njihov broj ne prelazi jednu stotinu na području grada – kaže Jovica Sjeničić iz Udruženja za istraživanje i zaštitu biodiverziteta.

Crna smrt

Ipak, sami ribolovci kažu da nikome ko je vidio ove ptice u akciji nije jasno zbog čega se bilo šta ne preduzima po ovom pitanju.

– Sve veće ribe koje ne mogu da pojedu jednostavno iskasape i puste da plutaju. Gledam ih skoro svaki dan. To je vrsta koja ne pripada ovdje, nema neprijatelja, a ako gospoda iz tih udruženja ili ministarstava nemaju, kako to oni kažu, podatke o uticaju ovih ptica na riblji fond, neka angažuju prevodioca, jer u cijeloj Evropi postoje objavljena istraživanja i podaci zbog kojih tu pticu zovu “crna smrt”. Možda bi trebalo ovim Italijanima koji love kod nas reći da je kormoran lovna divljač, oni bi to riješili, jer ionako ne štede ni vrapce ni golubove – kaže nam jedan od ribolovaca kojeg smo zatekli nizvodno od Lazareva.

Izvor: Pressrs.ba

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*