Kako mušičariti u hladnijem delu godine

Kako mušičariti u hladnijem delu godine

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKako mušičariti u hladnijem delu godine?

Evo, opet je tu kasna jesen/zima, a sa njom se bliži i kraj mušičarske sezone. Sa hladnijim vremenom su se promenili uslovi na vodi kako za lovljenje tako i za preživljavanje riba. Ako hoćemo biti uspešni i u tom delu godine, moramo obavezno razumeti (upoznati) činjenice koje vladaju na vodi i u njoj.

PROMENE U VODI

Faktori uticaja u vodi na intenzivnost svih živih organizama su abiotični i biotični. Ovi prvi su svakako, temperatura, svetlost, gustina, kiseonik, ugljen dioksid (CO2) i pH vrednost vode.

Abiotični su biljke, ribe i ostale životinje koje naseljavaju vodu. Svi znate da se u kasno jesensko – zimskim mesecima temperature zraka dobro spuste, razlog je taj što na zemlju dopire puno manja količina sunčeve energije, zbog ugla pod kojim zemlja leži prema suncu u ovom delu godine. Životne funkcije svih živih bića, ne samo riba, su usporene. Kod nekih se čak potpuno zaustave. Zbog tako smanjenih temperatura se promeni i gustina vode. Gustina je jedna od najvažnijih osobina vode u zimsko vreme. Voda na temperaturi +40°C na površini ima najveću gustinu i zato se tamo počinje smrzavati. Ta pojava je vrlo značajna za ribe i za sve ostale žive organizme, jer im omogućava da prežive u dubljim delovima vode, gde voda ne gubi na temperaturi, a zbog manje gustoće se ne smrzava.

zimski pejsaz 20x15 cm
zimski pejsaž

Znači, mušičari, i ostali ribiči, ribe u to doba godine nećemo loviti po plićacima i u gornjem sloju vodene mase, već u dubinama, gde se zadržavaju. Veći deo vodenih stanovnika spada među mrzlokrvne životinje, što znači da je njhova temperatura tela ista kao temperatura vode u kojoj žive. Za nas to znači, da se njihova aktivnost (aktivnost riba) reguliše sa temperaturom okoline. Salmonidni delovi reka imaju temperaturnu oscilaciju čak do 15 stepeni, preko sezone. Kod pastrva je poznato, da ako se temperatura vode spusti izpod +4/5°C one prestanu sa uzimanjem hrane. Isto se događa kada se pojavi pomanjkanje kisika u vodi. Obično je količina kisika ovisna od temperature vode, no u hladnoj vodi je njegova prisutnost dosta stabilna, osim kada pada jak sneg ili se sneg topi. Tada nastane neželjena reakcija u vodi. Zbog smanjene količine svetla, fitoplankton i alge ne dobijaju dovoljnu količinu svetla i ne mogu proizvoditi kisik, a posljedica toga je, da se sve u vodi uspori. Ribe se doslovno prilepe za dno i tamo vegetiraju. Time pokušavaju trošiti što manje kisika i energije. Znači od ribolova ništa. Zbog takvih i sličnih faktora se računa da ribe izgube čak i do 10 % svoje težine u tom kasno jesenje – zimskom razdoblju.

Aktivne su jedino ribe koje polažu ikru u proleće (proljetne drsnice). One se još uvek hrane. Lipljen i kalifornijska pastrva se u nekim razdobljima krajem sezone tako intenzivno hrane da mušičar ne može verovati da su to iste one ribe od pre dva tri meseca. Tada su bile selektivne, i sve što je bilo veće od udice br. 20. nisu htele ni pogledati.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Šarenka

KAKO MUŠIČARITI U TOM RAZDOBLJU

Mnogi mušičari (i ribiči) se slepo vraćaju na ona mesta gde su dobro lovili preko sezone, ali zaboravljaju baš da taj faktor: hladnoća, sneg i kiše potpuno promene lokaciju na kojoj se ribe zadržavaju. U hladnijem delu sezone LOVITE DUBLJE, lovite tamo gde su ribe! Pošto ćete veći deo vremena loviti na nimfe, predlažem vam da njima lovite zaista duboko, uvek negde pri dnu, jer tamo su ribe. Tamo je voda sporija, zbog trenja i prepreka na dnu. Voda je za koji stepen toplija, a veliki deo hrane, koji je još na raspolaganju, u ovom delu sezone je tu. Riblji metabolizam je usporen i zato vaše prezentacije njihove hrane moraju biti vrlo tačne i na što manjoj razdaljini od riba. Nemojte očekivat da će se riba podići sa dna do vaše suhe mušice, kao što su to radile krajem proleća ili leta ili da će se odmaknuti koji metar sa svoga ležišta da pokupe vašu nepravilno prezentiranu ličinku. Ne, to neće učiniti jer štedi energiju. Sami znate šta za ribe znači neracionalno trošenje energije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Savinja – Miki

NA KOJI NAČIN LOVITI DUBOKO

Ima dosta načina na koji možemo dovesti svoju muhu u zonu gde se ribe nalaze. Osnovni je, da muhu otežamo kod izrade olovom. Sve više se u poslednje vreme koristi volfram (tungsten) umesto olova, jer je za oko polovinu teži od njega. Neki upotrebljavaju i »JIG« udice, gde je olovo već uliveno na deo udice, kod ušice. Ako takvih udica nemate možete ih zameniti sa olovnom sačmom – većih dimenzija i sa nekoliko kapi sekundnog lepila, te sa tvrdim stiskom klješta. Perle koje stavljamo na udicu su istovremeno otežanje i atraktor. One svojim bljeskom iritriraju ribu da ih uzme. Izrađuju se u volfram, mesing ili bakrenoj varijanti.

Sledeća varijanta, gdje je to dozvoljeno, je učvršćivanje olovnih kuglica ili nekog drugog otežanja direktno na najlon, dobar decimetar ili više pre muhe. Gde to nije dozvoljeno možemo upotrebljavati tonuće mušičarske špage ili tonuće predveze.

Na kraju isti rezultat možemo postići pravilnom prezentacijom i pravilnim vođenjem špage, a time i mušice. Tu mislim na takozvani »tuck cast« (prezentacija muhe kod bacanja na poseban način) i razne mendinge (prebacivanje) mušičarske špage po struji gore ili dole zavisno od potrebe, a sa namerom usporavanja plivanja naše ličinke, a time i ubrzavanjem tonjenja. Još jedna napomena: mušice vezane na tanje podveze brže tonu nego one na debljim.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Savinja

 

NA ŠTA JOŠ MORAMO PAZITI KOD MUŠIČARENJA

Svakako na najlon. Zbog odamiranja biomase voda se polako očisti od svih mikro nečistoća i malih organizama, tako da postaje prozirna. To za nas mušičare znači, da moramo paziti na NEPRAVILNOSTI kod predveza. Svaka nepravilnost će biti kažnjena begom ili nezanimanjem ribe za muhu. Kod »LEADER« bih vas još upozorio na to, da tanji najloni brže tonu od onih sa većim promjerom, što znači da kod ovog načina mušičarenja, kad najviše upotrebljavamo ličinke – nimfe je najbolje koristiti samo jednu vrstu tankog najlona sve do mušičarske špage. Upotrebite fluorokarbonski najlon, koji već sam po sebi tone, a promjer 0,14mm će biti adekvatan za veći deo potreba u kasno jesenje – zimskoj sezoni. On se ni ne vidi u kristalno čistoj vodi, jer mu je indeks prelamanja svetlosti skoro isti kao kod vode. Čvorčići, koji spajaju najlone na predvezu, adekvatno usporavaju tonjenje istog. Dužina takvog predveza, napravljene samo iz jedne debljine najlona, se prilagođava situaciji, na vodi. Obično koristimo istu dužinu kao što je dužina štapa, ali za specijalne situacije, kao što je ona u sporim i vrlo čistim, te dubokim vodama, mora biti dužina veća (dve ili čak tri dužine štapa).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Promena sezone, zahteva i promenu vremena odlaska u ribolov. Kada su noći duže, a temperature zraka, rano ujutro ili naveče, se drže oko nule, najbolje vreme za mušičarenje je kada se pojavi svetlo nakon izlaska sunca. Više nije najbolje vreme za ribolov rano ujutro ili kasno navečer, kao što je to u ljetnom periodu i u proleće. Najbolji deo dana za lov je onaj malo pre podneva, kada se temperature već podignu i celo popodne, negde do 16 sati, pa i manje, kad aktivnosti riba brzo prestaje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Pastrve se takve hvataju iako su u lovostaju, pa ih treba nježno vratiti

Promenite taktiku ribolova. Lovite sa tonućim špagama ili sa špagama što imaju tonući prednji deo i uvek razmišljajte o muhi, koju ćete navezati na kraj svog predveza ili podveza. Nisu svi insekti na jelovniku u ovom delu godine. One proverene muhe, koje ste koristili preko leta, nisu više prave. Možda će neka od njih još uvek uhvatiti ribu (ne pričamo o briket ribama i »gllo buggu«), no veći deo naše mušičarske kolekcije za toplo vreme neće prevariti nijednu ribu. Zato menjajte muhe, probajte nove varijante. Ako riba pokaže interesovanje, i na kraju ne uzme muhu tada je rešenje, promenite veličinu te iste muhe na manju, možda čak za polovinu. Baš u ovom delu godine se događaju neverovatne krajnosti. Ribe uzimaju muhe na udica od 6 do 10, a sledeći put će im biti velike i one na 20 – tici. Zato gledajte šta se događa na vodi i u njoj (okrenite nekoliko kamenova), gledajte šta ribe rade i prava odluka ne bi trebala biti problem.

Razmišljajte kao riba! Zlatno pravilo preživljavanja u vodi je, prvo sigurnost pred predatorima, što znači pravo skrovište, pa tek onda hrana i sve ostalo. Još bih dodao i temperatura vode (ako je temperatura vode ispod +4°C, ne treba ići loviti jer se ribe ionako ne hrane). Razmišljajte i vaš uspeh u ribolovu će se povećati. Svaka vrsta riba ima svoj karakteristični deo dna na kome se zadržava. Tako ćete lipljena uvek tražiti na tamnijem delu dna, iza nekog kamena ili prepreke u vodi, dok pastrve više vole delove gde ima korenja, podlokanih obala, kamenitih delova obale, trave i potopljenog drveća.

Još jednog pravila se držite u ovom delu sezone. Ne zadržavajte se predugo na jednom mestu iako ribe vidite u vodi! Više puta se desi, da se ribe na nekom mestu jednostavno ne hrane, dok nekoliko desetina metara niže, na drugoj lokaciji, uzimaju hranu kao lude. Šta je uzrok tome, bi mogli raspravljati satima, no nek bude to njihova mala tajna? Zato ako na nekom delu ne uzmu vašu proverenu ličinku ni na deseti zabačaj, promenite mesto što pre i pokušajte na novoj lokaciji.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Sava Bohinjka – Miki

Mnogi od vas sve to znaju, no koliko vas zaista razmišlja o tim činjenicama, kada ste na vodi sa mušičarskim štapom u ruci. Neki sigurno ne razmišljaju ni o ničemu, kad su na vodi i njihov uspjeh je isključivo i samo stvar sreće. Neki od tih su zbog svog neznanja nepristojni i bezobrazni prema drugima na vodi. To mi se dogodilo prošle jeseni, malo pre zatvaranja mušičarske sezone, na mojoj omiljenoj reci. Nekoliko takvih zalupanih i zagriženih mušičara mi je zagazilo direktno na mesto na kojem su tada jedino bile ribe, jer je baš na tom delu voda najdublja. Mladi mušičari nisu imali pojma, nit su o tome razmišljali. Šta da vam kažem, ribe su se razbežale, a od ribolova ništa. Oni nisu rekli ni oprosti. To neka vas natera malo u razmišljanje, ako sledeći put krenete gaziti preko nekog terena, gde već drugi mušičar lovi.

I na kraju, pazite prvo na sebe i na svoje zdravlje. Obala i kamenje mogu biti u ovo doba godine vrlo kliski. Zato uvek, za svaki slučaj, imajte jedan komplet odeće za preobući se. Nikad se ne zna, govorim vam iz vlastitog iskustva.

Bistro i puno užitaka na vodi vam želim i u ovom delu mušičarske sezone.

 Vladimir Mikec Miki

Loading

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*