Raška i njeno vodeno bogatstvo

Raška i njeno vodeno bogatstvo

MWV2.2 0

Raška i njeno vodeno bogatstvo

Raška je mesto na jugozapadu Srbije, oivičena sa dva planinska masiva. Sa istočne strane nad Raškom se nadvio Kopaonik, a sa zapadne Golija, a između njih, kao nekakva prirodna granica pružio, se Ibar. Teško je reći koja je od ove dve planine lepša. Kopaonik je divlji i nekako goropadan, što mu stoji i u imenu, dok je Golija pitomija.

Zajedničko im je to što obiluju planinskim rečicama, od kojih su neke tolike da ih možemo nazvati i rekama.

Evo i nekih uopštenih karakteristika tih reka ovog podneblja:

IBAR

Ibar se rađa na severnim padinama planine Hajla. Tu, iz nekoliko kraških vrela nastaje planinska rečica, čista kao suza i hladna kao led, sa vodom čija je temperatura oko 6 – 7 0C. U prvih 14 km toka, do Rožaja, nastanjen je isključivo potočnom pastrmkom, doduše sitnijom. Od Rožaja, Ibar tvori velelepni kanjon koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Pristup kanjonu je dosta težak, jer na nekim mestima njegova dubina prelazi i 200m. Po svemu sudeći, zahvaljujući toj sili prirode pastrmka je u ovom delu i sačuvana u zavidnom broju. U mestu Bać, desetak kilometara od Rožaja prema Ribarićima postoji vodopad visine 3 – 4m. To je prirodna brana ribama koje nastanjuju Ibar u nizvodnom delu, a to su pre svega klen, skobalj, belica… U delu toka bliže jezeru Gazivode od skora se zahvaljujući poribljavanju javljaju i sitnija mladica, lipljan i pastrmka.

JOŠANICA

Reka Jošanica je dobila ime po Jošaničkoj Banji kroz koju protiče. Dužina reke je 24km, i njen protok vode (na godišnjem nivou iznosi od 0,75 do 15,5 m3/s) je čini svakako značajnom ribolovnom vodom ovog kraja. Ona teče severnim obroncima Kopaonika i prima vode Gobeljske reke (duge 10 km), Đorđevske (6,5km), Dolovačke (4km) i Samokovske, koja nastaje ispod samog Pančićevog vrha. Samokovku tvore dve rečice: Dašnica i Palješnica, koje se spajaju na nadmorskoj visini od 1.600m. Uzvodno od Jošaničke Banje, reka prolazi kroz klisuru i manji kanjon. U tom delu je bržeg i kaskadnog toka i redovno se preliva iz vira u vir. Ponegde se smiruje i vijuga kroz livade, posebno oko mesta Jelakce, desetak kilometara udaljeno od Jošaničke Banje. Uzvodno od Jelakca, Jošanica ponovo ulazi u klisuru sa prelepim slapovima i virovima koji su pogodni za mušičarenje. Ribe, zanimljive za mušičarenje u Jošanici su klen i kalifornijska pastrmka, izbegla iz par bazena kraj reke.

BRVENICA

Brvenica ili Gradac (oba naziva pripadaju istoj reci), ima veliki značaj za ribolovce iz Raške, prvenstveno zbog blizine i lakog pristupa, jer se iz Raške kolima stiže za 15 minuta. Gradac je leva pritoka Ibra, a prikuplja vode Kruševičke reke, Klisurske reke i Plakanice, koje teku sa istočnih padina Golije. Cela Kruševička reka je duga 16km, a gornji tok reke Gradac (do ušća, kod sela Gradac) dug je oko 14km. Zbog kvaliteta vode koja je IA kategorije, kao i obilja hrane, riba ovde raste (po nekim procenama) čak i duplo brže nego na drugim tekućicama sličnih dimenzija. Najčešća i jedina meta mušičarima na ovoj reci je svakako potočna pastrmka. U gornjem toku, Gradac teče kroz manji kanjon stvarajući potkopine u priobalnom delu, koje su idealno sklonište pastrmke. Od mesta Gradac i nizvodno, reka se otvara i prolazi kroz pitomiji predeo.

STUDENICA

Izvorišni kraci Studenice nastaju na zapadnim obroncima Golije. U ovom delu, koji je posebno atraktivan, jer reka protiče kroz divlje četinarske šume, ona se zove Crna reka. Po jednima po istoimenom selu kroz koje protiče, po drugima – zbog crnogorične šume koja je okružuje. Neki tvrde da njeno ime potiče zbog specifičnog crnog kamena kojim je popločano dno, usled čega se stiče utisak da je voda zaista crna. Celim tokom, dugim šezdesetak kilometara, Studenica prima veliki broj manjih pritoka. Mnoštvo potoka i rečica predaje svoju vodu ovoj reci, dajući joj snagu i u najsušnijim mesecima, pa ona retko kada opada do biološkog minimuma. U svim pritokama Studenice ima potočne pastrmke. Veće pritoke su zanimljive za ribolov, dok je na dosta manjih pecanje nemoguće zbog njihovih dimenzija, tako da služe samo kao rasplodni potoci. Neke od značajnih pritoka su Graicka, Savošnica, Brevina,… i pre svih Braduljica, na kojoj je ribolov zabranjen, jer služi kao prirodni rezervat potočne pastrmke. Tu je izgrađeno i nadaleko poznato mrestilište potočne pastrmke. Studenica prolazi kroz izuzetno slikovit predeo; duž njenog toka smenjuju se klisure, kotline i kanjoni. U nekim delovima svog toka Studenica je divlja i jaka, sačinjena od mnoštva brzaka, bukova, prelepih virova i brojnih “džepova’’ iza stenja. Negde pak, ova reka protiče kroz pitome kotline, gde se i sama smiruje i preliva iz vira u vir povezanih dugačkim, titravim brzačićima. Hladna i jaka voda uslovila je da u ovoj reci primat odnosi pastrmka koja je izuzetno borbena i jaka. Nekada je u Studenici bilo i dosta lipljena, koji je pre petnaestak godina netragom nestao, odnosno nema podataka da ga je iko u poslednjih deceniju i po ovde ulovio. Nagađanja o nestanku lipljena iz ove reke ima mnogo, ali evidentno je da problem nije rešen.

RUDNIČKA, BARSKA I LISINSKA

Rudnička reka nastaje na zapadnoj strani Kopaonika. Ovu planinsku tekućicu tvore dve rečice – Lisinska i Barska, koje izviru na nadmorskoj visini od oko 1.600m i spajaju se na mestu Sastavci, na nadmorskoj visini od oko 750m, gde počinje tok Rudničke reke. Barska i Lisinska reka prosečno su široke oko 3 m, a pri srednjem vodostaju duboke oko 40cm. U gornjem toku obe teku kroz šumski predeo. Oboreno drveće i veliki nagib tla doprinose formiranju nanosa, zbog čega dolazi i do stvaranja većeg broja slapova i malih virova, u kojima ribe nalaze veoma dobro sklonište. Posebno je atraktivan vodopad na Barskoj reci sa slapovima dugim oko 300m, koji na jednom delu ima vertikalan pad od oko 40m. Od mesta gde Barska i Lisinska reka formiraju Rudničku teren je još strmiji, obale su veoma nepristupačne, a voda se komeša u mnogobrojnim bukovima i stvara virove duboke do 1m. Kod sela Gornja Rudnica, Rudnička reka ulazi u proširenu dolinu, obale su joj obrasle šibljem i vrbom, a tok postaje mirniji. Rudnička reka se uliva u Ibar kod mesta Rudnica predavajući mu svoj tok sa 700l vode u sekundi. Rudnička reka, kao i njene pritoke, čitavim tokom su salmonidne i nastanjene isključivo divljom pastrmkom.

Na svim do sada pomenutim rekama važe godišnje dozvole lokalnih udruženja, a ribolov je dozvoljen subotom, nedeljom i državnim praznicima i to isključivo na veštačke mamce.

Slike svih reka opisanih u ovom tekstu pogledajte u Galeriji

 Radojica Popović

Loading