Aralsko more, od jezera do pustinje

Aralsko more, od jezera do pustinje

Aralsko more, foto 3

Aralsko more, od jezera do pustinje

Nekada četvrto po veličini jezero na svetu, centralnoazijsko Aralsko more dostiglo je novi minimum zahvaljujući zastarelom sovjetskom irigacionom sistemu i skorašnjim sušama. Najnoviji satelitski snimci Nase pokazuju da je ceo istočni basen jezera potpuno suv.

Geograf i stručnjak za Aralsko more Filip Miklin rekao je za Nacionalnu geografiju da je ovo prvi put od promene toka Amu Darje pre 600 godina da je ovo jezero pretrpelo toliku sušu.

Aralsko more, foto 1.jpg
Snimci iz 2000. (levo) i 2014. godine (desno)

Profesor Univerziteta „Zapadni Mičigen“ komentarisao je fotografije koje je napravio satelit „Tera“ u avgustu. Satelitski snimci su juče objavljeni, a prikazuju ogromnu razliku u odnosu na one napravljene 25. avgusta 2000. godine.

Aralsko more, u stvari slano jezero, nekada je imalo površinu od 67.300c kvadratnih kilometara. Na njemu je podignuto nekoliko gradova u kojima je ribarstvo bilo glavno zanimanje. U toj privrednoj grani zaposleno je bilo oko 40.000 ljudi, a ulov iz jezera činio je skoro petinu ukupnog ulova ribe u SSSR-u.

Aralsko more su vodom snabdevale dve najmoćnije centralnoazijske reke – Amu Darja i Sir Darja. Međutim, 1960. godine, sovjetski inženjeri odlučili su da naprave ogromnu irigacionu mrežu sa 32.000 kilometara kanala, 45 brana i više od 80 rezervoara, kako bi se navodnjavala velika polja pod pamukom i pšenicom u Kazahstanu i Uzbekistanu.

Aralsko more, foto 4.jpg

Sistem je bio izuzetno neefikasan i neodrživ, a reke su gubile mnogo vodene mase. Poslednjih godina, Aralsko more je svedeno na nekoliko manjih jezera sa zajedničkom zapreminom desetog dela nekada ogromnog Aralskog mora.

Zbog smanjene količine vode i pojačanog isparavanja, i salinitet je porastao, pa ribe sada ima u daleko manjem broju. Gradovi koji su bili izgrađeni na obali sada su i kilometrima udaljeni od vode.

Do 2000. godine, jezero se podelilo na Severno (Malo) Aralsko more u Kazahstanu i Južno (Veliko) Aralsko more u Uzbekistanu. Ovo drugo se dalje podelilo na zapadni i istočni deo. Najnoviji snimci pokazuju da istočnog dela više nema.

Aralsko more, foto 2.jpg
Opadanje nivoa vode u Aralskom moru u proteklih 40 godina

Da čitava situacija bude gora, čak ni posle svih upozorenja i apela, izvlačenje vode iz reka kroz sistem za navodnjavanje nije prestao, a usled manje količine padavina u planinskom vencu Pamir (gde izvire Amu Darja) uslovili su potpuno isušivanje istočnog dela.

Kad je reč o severnom delu Aralskog mora u Kazahstanu, veliki projekti koje finansira Svetska banka počeli su da daju efekte i korito Sir Darje postepeno počinje da se puni sve većom količinom vode.

Od tada nivo vode severnog dela Aralskog mora polako raste, a salinitet sve više opada.

Preuzeto: RTS

Loading

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*